Dok brojne europske zemlje, poput Njemačke, Belgije i Francuske, pa i neke u našem susjedstvu kao što je to Srbija, daju novac građanima kako bi lakše prevazišli krizu, entitetske vlasti u BiH o tome do sada nisu dale nijednu najavu.
Ekonomisti i sindikalci ističu da je takva pasivnost naših institucija pogrešna te da bi trebalo da se ugledaju na poteze drugih država.
A takvih primjera ima na pretek… Recimo, svi njemački radnici koji plaćaju porez na dohodak trebalo bi da dobiju jednokratnu pomoć od 300 eura kao dodatak na plaće za visoke troškove energije, prema dokumentu koji su prije nekoliko dana usvojile njemačke koalicione stranke.
Pored toga, kućanstva u Njemačkoj će, najavljeno je, dobiti jednokratnu pomoć od 100 eura po djetetu, a za obitelj sa niskim primanjima taj iznos će biti udvostručen. Još krajem prošle godine promptno je odreagirala i francuska vlada u smislu jednokratne isplate od 100 eura svakom građaninu čiji je mjesečni neto prihod 2.000 eura ili manji.
Kada je riječ o Belgiji, država je, da bi pomogla građanima sa manjim primanjima, proširila takozvane socijalne tarife za grijanje koje su i do četiri puta manje u odnosu na standardne. Od 1. ožujka do 1. srpnja takse na struju u toj zemlji su smanjenje sa 21 na šest posto, a građani će dobiti po 100 eura jednokratne pomoći.
Osim brojnih europskih država, gdje je životni standard neuporedivo bolji od našeg, da svojim građanima pomogne odlučila je i Srbija, koja je realizovala nekoliko paketa pomoći stanovništvu – novac je dijeljen svim punoljetnim građanima, potom mladima, ali i umirovljenicima. Ekonomista Slaviša Raković ističe da je način na koji se sada reaguje u BiH samo priča i ništa više od toga.
“Ništa konkretno se ne dešava ni po pitanju građana ni po pitanju gospodarstva, tako da ne možemo reći da se kod nas uopće reagira. Imamo u susjedstvu primjer gdje je Srbija više puta podijelila sredstva građanima. Koliko god to nekima izgledalo banalno, po 100 eura na račun nije malo i predstavlja značajnu pomoć”, rekao je Raković koji ističe da bi se i u BiH trebalo djelovati u tom pravcu.
On napominje da je glavni izazov održati nivo potrošnje ili ga čak povećati, a bez dodatnih sredstava koja bi se obezbijedila građanima to je nemoguće izvesti.
“Ako bi se dao novac građanima, država ne bi bila na gubitku. Ovim cijenama država vodi sebe direktno u gubitak”, naglasio je Raković za “Nezavisne novine”.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, podsjeća da su i u vrijeme pandemije neke države pomagale direktno građanima i rezultat je bio dobar.
“Naši političari ne žele da se u izbornoj godini odreknu bilo čega pa čak ni akciza na gorivo, čime bi se donekle umanjile cijene osnovnih životnih namirnica. Imajući u vidu da to ne žele uraditi, potpuno je iluzorno očekivati da na bilo koji način direktno iz budžeta, koji nemilice troše, pomognu najugroženijoj populaciji”, rekao je Šatorović.
Prema njegovim riječima, Sindikat ne kaže da treba ta sredstva dati onima koji imaju relativno dobre plaće od 2.000 maraka.
“Ali barem umirovljenicima i onima koji su najugroženiji definitivno bi trebalo ubrizgati značajnu finansijsku pomoć, što bi se vratilo kroz PDV i ostale sisteme”, naglasio je Šatorović za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, i iz MMF-a su u petak priopćilida bi vlasti u BiH trebalo da pruže privremenu, ciljanu pomoć ugroženim kućanstvima.
