Kada je postalo jasno kako bi razgovori o izbornoj reformi mogli rezultirati uspjehom, očekivano, bošnjačke političke stranke odlučile su minirati bilo kakvu mogućnost dogovora.
Valja reći kako se to dogodilo nakon što je uz posredovanje diplomata SAD-a i EU-a postigao dogovor o izmjeni Ustava (članci 4. i 5.), načinu biranja izaslanika za Dom naroda, te da je bilo potrebno pronaći model o načinu biranja članova Predsjedništva BiH i katalogu pitanja o vitalnome interesu u gornjem federalnome domu. Kako bi spriječili dogobor, zbog toga su uslijedile koordinirane izjave i istupi bošnjačkih političara SDA, SDP-a, DF-a i ostalih priključenih kako neće prihvatiti nikakav kompromis.
Po poznatom rukopisu iz SDA spin kuhinje, najprije su angažirani SDP/DF jurišnici kako bi optužili strane dužnosnike da rade u interesu Hrvata. Zatim je ciljanu poruku uputio i čelnik SDA Bakir Izetbegović kako će Dragan Čović i HDZ morati dosta toga popustiti kako bi se postigao dogovor.
Na taj je način praktično nagovijestio da će se vratiti razgovore kako bi ih završio/minirao. Izetbegović mlađi je praktično tako izdao i vlastitog oca Aliju Izetbegovića koji je s Hrvatima uspio osamostaliti BiH, te dovesti do pobjedničkih akcija 1995. U slučaju da se pak ne postigne dogovor o izbornoj reformi, hrvatska strana neće imati puno izbora. Smjer djelovanja dalo im je izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH. A to u prijevodu s političko-diplomatskoga rječnika znači uspostavu vlastite federalne jedinice – republike. Na to imaju sva prava.
