Invazija Rusije na Ukrajinu odrazila se izravno i na kompanije iz Bosne i Hercegovine, koje robu izvoze, prije svega, na tržište Rusije i Ukrajine. Stanje na terenu negativno je utjecalo i na uvoz u BiH.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, razmjena s Rusijom je značajna, a s Ukrajinom nešto slabija. U vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i Rusije prevladava uvoz, ali ni izvoz nije beznačajan, piše federalna.ba.
Poznato je da na oba tržišta izvozimo najviše farmaceutskih proizvoda. Našim gospodarstvenicima rusko tržište je značajno i zbog izvoza voća. 81 milijun maraka vrijednosti farmaceutskih proizvoda prednjači u izvozu na rusko tržište u prošloj godini. Slijede ga izvoz voća sa skoro po 9 milijuna maraka vrijednosti. S obzirom na to da se izvoz iz BiH odvija samo preko dva granična prijelaza, u ovu zemlju izvezli smo robu vrijednu 107,8 milijuna KM.
Kada je riječ o uvozu, samo u prošloj godini iz Rusije smo uvezli robu vrijednu 277,46 milijuna KM. Iako izvozimo mineralna goriva, uvoz je nešto veći, što ne čudi, pa smo tako skoro 228 milijuna maraka potrošili u prošloj godini na naftu i njene proizvode, a koji se ubrajaju u mineralna, odnosno fosilna goriva. Zanimljivo je da smo iz Rusije uvezli i 12 milijuna vrijedne letjelice, odnosno njihove dijelove. Metali se također nalaze u top 10 uvoznih tarifa iz Rusije – bakar sa svojim proizvodima s nešto više od 3 milijuna maraka vrijednosti, te željezo i čelik s dvostruko manjim iznosom.
Vrijednost uvezene robe iz Ukrajine u prošloj godini iznosila je skoro 38 milijuna maraka. Tako smo samo drveta uvezli u vrijednosti više od 9 milijuna maraka, zatim plastične mase za 6 i pol milijuna. Slijede mineralna goriva i voće s po 4 milijuna i 200 tisuća maraka. Kao i iz Rusije, i iz Ukrajine smo uvozili metale. Farmaceutski proizvodi, električni strojevi i sjeme smo uvozili za svotu višu od milijun maraka.
U 2021. godini iz Bosne i Hercegovine u Ukrajinu je izvezeno robe vrijedne oko 9,05 milijuna KM. Od toga je najviše izvezeno farmaceutskih proizvoda – i to za 3,02 milijuna KM, zatim proizvoda od željeza i čelika vrijednih 1,9 milijuna, proizvoda koji spadaju u grupu nuklearnih reaktora, kotlova, strojeva vrijednih 967 tisuća KM. Zatim smo izvozili eterična ulja, neorganske kemijske proizvode, drvo i proizvode od drveta i druge proizvode.
Kada je riječ o tržištu Ukrajine, također smo i od početka ove godine uvezli više nego što smo izvezli. S više od 777 tisuća maraka vrijednosti prednjači uvoz drveta. Voća smo uvezli u vrijednosti 481 tisuće maraka. Za razliku od prošle godine, kada je prednjačio izvoz farmaceutskih proizvoda, od početka ove godine bilježimo najveći izvoz proizvoda od željeza i čelika, čak 267 tisuća maraka – u prošloj godini ovi proizvodi nisu bili ni u top 10 tarifa. Duhanski proizvodi su se sa 6. mjesta u prošloj godini probili na sam vrh liste već u prva dva mjeseca ove godine, s vrijednošću izvoza višom od 175 tisuća maraka.
Bosna i Hercegovina, nažalost, više uvozi, nego što izvozi robe, što za nas nije dobro. U siječnju BiH je izvezla robu vrijednu 1,322 milijarde KM, što je za 49,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,711 milijardi KM ili 46,7 posto više, podaci su Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 77,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko 390 milijuna KM.
U uvozu iz Rusije od početka 2022. godine prednjači uvoz goriva, zaim slijedi uvoz vozila, drveta, papira i kartona, duhana i drugih proizvoda. Samo goriva smo uvezli više od 33 milijuna maraka. 7 milijuna vrijednosti je uvezenih vozila. Nešto manje od milijuna maraka vrijednosti smo uvezli drveta, papira i kartona, zatim duhana nešto manje od 85 tisuća.
Nestašica i nove mjere prijete svima u svijetu, što našoj zemlji dodatno otežava poziciju. Bh. uvoznici za sada, tvrde, nisu zabrinuti. Vremena još ima, nestašica ne prijeti, a ugovori su stabilni.
Ipak, situacija na europskom i svjetskom tržištu se praktično mijenja iz dana u dan, odnosno iz sata u sat.
