Presušilo je hrvatsko podzemno skladište plina Okoli. Kako je na svojim internetskim stranicama izvijestila tvrtka Podzemno skladište plina, koja upravlja infrastrukturom u Okolima, od ponedjeljka, 7. ožujka skladište je provelo redovitu promjenu ciklusa rada te će nadalje raditi u “načinu rada utiskivanje”. Pojednostavljeno rečeno, to znači da se više iz skladišta ne može izvlačiti plin, već će se samo u njega utiskivati nove količine koje će biti trošene od 1. listopada.
Ta vijest dolazi u trenutku kad Europu potresa najveća plinska kriza u posljednjih desetak godina, a cijene tog energenta zbog neizvjesnosti koje je po pitanju sigurnosti opskrbe izazvala agresija Rusije na Ukrajinu dosegnule su povijesno rekordno visoke razine. Stručnjaci naglašavaju da će svojevrsno krizno stanje u europskom plinskom sektoru potrajati do kraja sezone grijanja, koje predstavlja i najveći sektor potrošnje plina. Generalno, smatra se kako je kraj sezone grijanja u Hrvatskoj 1. travanj, pa iz tog proizlazi da će pritisak na hrvatski plinski sustav trajati još barem nekoliko tjedana. Ipak, ove godine u taj ćemo kritični dio “plinske godine” ući bez važnog faktora sigurnosti opskrbe.
Prema važećim pravilnicima, ciklus povlačenja plina iz skladišta u Okolima traje od 1. listopada do 31. ožujka, a može se produžiti ili smanjiti za maksimalno trideset dana. Ove godine taj ciklus započeo je dosta kasnije nego što je uobičajeno – 27. listopada – a završio gotovo mjesec dana prije nego što je uobičajeno. Dapače, prema podacima dostupnim na stranicama PSP-a, može se zaključiti kako je tok plina iz skladišta prestao još 28. veljače. U skladištu je u tom trenutku preostalo još 813 milijuna kilovatsati plina, što predstavlja oko 15 posto ukupnog radnog kapaciteta skladišta. Radi se o tzv. “plinskom jastuku” – minimalnoj količini plina koja mora biti prisutna u skladištu kako bi bila održana minimalna razina tlaka te kako bi skladište bilo funkcionalno.
Razlog ovogodišnjeg rapidnog pražnjenja hrvatskog skladišta plina vjerojatno se može prepoznati u tržišnim okolnostima. Naime, kako je cijena plina od prošlog ljeta naovamo kontinuirano rasla, a posebno snažno na jesen, sve kompanije koje su zakupile kapacitete u skladištu i napunile ga plinom imale su snažan ekonomski motiv da troše taj plin, umjesto da ga kupuju po višestruko višim cijenama na tržištu. Ipak, takva poslovna logika dovela je do iscrpljivanja tih rezervi, pa do kraja sezone grijanja sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj ovisi isključivo o domaćoj proizvodnji te uvozu – ponajviše putem LNG terminala.
Iako zasad nema naznaka da bi opskrba plinom bila ugrožena, u slučaju prekida dostave ruskog plina – čime se proteklih dana prijetilo iz Moskve – hrvatski sustav bi se našao pod pritiskom. Ipak, i u takvim okolnostima, dobre su šanse da će Hrvatska kraj sezone grijanja dočekati bez značajnijih poremećaja u opskrbi.
Ono što je znatno izazovniji problem, a već se sada nazire, jest punjenje skladišta kao pripremu za sljedeću sezonu grijanja. S obzirom na to da je već najavljeno da će Europska unija uvesti obvezu punjenja plinskih skladišta na minimalno 90 posto prije početka sezone grijanja, ispada da će do 1. listopada u Okolima trebati utisnuti oko 4,5 milijardi kilovatsati plina. Uz cijenu od otprilike 200 eura po megavatsatu – koliko je trenutno dosegnula na nama referentnoj CEGH burzi u Austriji – punjenje skladišta koštalo bi oko 900 milijuna eura. Vrlo je upitno imaju li hrvatski plinski opskrbljivači dovoljno financijske snage za takvu transakciju. Ukoliko u narednom, relativno kratkom periodu ne dođe do znatnog pada cijene plina u Europi, za očekivati je da će se u operaciju ljetnog punjenja skladišta u Okolima morati uključiti država te kroz državna jamstva ili neki sličan financijski mehanizam opskrbljivačima pomoći da na vrijeme kupe plin.
