Europska unija zasad drži jedinstvo u oštrom odgovoru na rusku agresiju na Ukrajinu i kako se napadi na civilne ciljeve u Ukrajini nastavljaju, tako će EU nastaviti uvoditi nove sankcije kojima bi se ograničila sposobnost Moskve da financira svoju ratnu mašineriju.
Sankcije svakako već nanose veliku štetu ruskoj ekonomiji, ali one neće imati izravan utjecaj na terenu u Ukrajini i odmah zaustaviti zločine. Zato se u EU sve više razmišlja o dodatnim mjerama, a nije isključena niti potpuna zabrana uvoza ruske nafte. To bi svakako bio velik udarac Rusiji, ali s velikim posljedicama i na cijenu nafte u EU, koja je ionako najveća. Litra dizela je u većini članica na benzinskim crpkama iznad dva eura. No cijena ljudskih života je veća i EU nema izbora nego nastaviti vršiti pritisak na Rusiju.
Opskrba naftom
U sjedištu Europske komisije nisu izravno odgovorili na pitanje hoće li uvesti i zabranu uvoza ruske nafte. Ali nisu isključili tu mogućnost. O tome se vode konzultacije između EU i Sjedinjenih Američkih Država, kao i s drugim međunarodnim partnerima, kako osigurati nastavak opskrbe naftom i nakon uvođenja zabrane uvoza iz Rusije.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da već pripremaju nove sankcije, a o njima će lideri EU razgovarati na izvanrednom summitu u Versaillesu u četvrtak i petak. Ona sada govori da EU radi na tome da se zaustavi ovisnost o Rusiji za fosilna goriva. Dakle, ne govori se više o smanjenju, već o potpunom okončanju takve ovisnosti. Za to je, rekla je Von der Leyen, potrebno kombinirati diversifikaciju izvora opskrbe, ulaganje u LNG terminale i ubrzano povećanje proizvodnje energije iz vlastitih izvora i zelene energije.
Europska unija jučer je na sastanku stalnih predstavnika država članica na dnevnom redu trebala imati i aplikaciju Ukrajine za članstvo u EU. No o tome, bez obzira na visoku razinu solidarnosti s Ukrajinom, ne postoji jedinstvo u EU. Prema diplomatskim izvorima, EU će i dalje ostaviti dojam da su vrata otvorena u budućnosti, ali će se u ovom trenutku suzdržavati od koraka prema davanju statusa kandidata.
Ruska agresija na Ukrajinu i osjećaj nemoći Europljana kad je riječ o suprotstavljanju Putinu doveli su do dramatičnih promjena i u javnom mijenju i u planiranjima EU i država članica za razvoj i jačanje obrambenih kapaciteta. Njemačka je najavila da će izdvajanja za obranu povećati iznad 2 posto BDP-a, a već je sada najavila dodatnih 100 milijardi eura. Danska je najavila povećanje izdvajanja za obranu, neke države razmišljaju i o uvođenju vojnog roka. A od Europske unije traži se da se troškovi za obranu ne uzmu u obzir kada se računa dopušteni deficit prema europskim pravilima o financijskom paktu stabilnosti i rasta.
Prema pravilima, zemlje članice mogu imati najveći deficit od 3 posto BDP-a. Značajnim ulaganjima za obranu taj će se deficit u mnogim državama značajno povećati, a devet država članica već su zatražile da to EU izuzme.
I nizozemski ministar financija, koji je inače vrlo krut u protivljenju fleksibilnosti, izrazio je spremnost da njegova država to podrži. Iz Europske komisije su rekli da svakodnevno rade na pripremama za bilo kakvu situaciju.
Doprinos NATO-u
Veća ulaganja za obranu bila su nužnost i prije ruske agresije na Ukrajinu jer je EU odavno odlučila imati veću autonomiju od SAD-u. Amerikanci nisu imali ništa protiv toga, već su i ohrabrili europske partnere da povećaju investicije u obrani jer će time davati i veći doprinos NATO-u. Ali EU i dalje, bez obzira na velik rast prijašnjih godina, zaostaje previše za SAD-om. Prema podacima Europske agencije za obranu (EDA), 26 država članica ove agencije, što su sve članice EU osim Danske, uložile su do sada najviše u obranu od kada ova agencija prikuplja podatke.
Prema podacima za 2020. godinu, za obranu zemlje članice su zajedno izdvojile iz svojih proračuna 198 milijardi eura, što je 5 posto više nego 2019. godine. A u 2019. godini ulaganja za obranu bila su značajno veća nego ranijih godina. Neke države članice, njih šest, 2020. godine povećale su ulaganja u obranu za više od 10 posto.
Ova ulaganja predstavljaju 2,8 posto ukupnih državnih troškova, i dalje su u odnosu na bruto domaći proizvod izdvajanja za obranu u prosjeku EU ispod 2 posto BDP-a, što je cilj koji je postavio NATO. Sada ga zemlje EU žele postići.
U ovom trenutku države članice Europske unije koje su i članice NATO-a predstavljaju manje od 20 posto ukupnih vojnih kapaciteta NATO-ova saveza.
Washington svaki dan, od predsjednika Bidena do državnog tajnika Blinkena, ponavlja da je sigurnost SAD-a i europskih saveznika neodvojiva i da za njih i dalje važi načelo članka 5 NATO-ova ugovora kojim se napad na jednu članicu smatra napadom ne sve. Shodno tome će braniti svaki pedalj NATO-ova prostora.
Ispod cilja
Hrvatska je iz proračuna za 2021. godinu trebala izdvojiti za obranu 2,79 posto BDP-a, čime ulazi ne samo u skupinu država koje prelaze cilj NATO-a od 2 posto već i država koje najviše izdvajaju za obranu uopće. Jedino Grčka s 3,82 posto i Sjedinjene Američke Države s 3,52 posto će izdvajati veći postotak iz svog proračuna za obranu. Većina država još uvijek je ispod cilja od najmanje 2 posto BDP-a.
