Osim brze ceste koja će preko zapadne Hercegovine spajati Mostar s Republikom Hrvatskom, Federacija BiH u ovoj godini napravit će i pomake kada je riječ o još jednoj brzoj cesti – onoj koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s RH, piše Večernji list BiH.
Predstojeće aktivnosti
Brza cesta, kao način povezivanja dijelova prostora na kojemu nije planirana izgradnja mreže autocesta, izvrsna je zamjena, a pruža pritom prilično velike mogućnosti kada je riječ o brzini i sigurnosti prometa, a aktivnosti koje trenutačno provodi Federacija svjedoče kako je namjera revitalizirati one krajeve koji do sada nisu imali dovoljno razvijenu mrežu prometnica, piše Večernji.
Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić za Faktor je potvrdio kako su za ovu godinu planirali sredstva za projekt izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska te dionica Bihać – Cazin te Bisovac – Kamensko.
U tom je kontekstu, podsjetivši kako je implementator projekta JP Autoceste FBiH, pojasnio kako je za projekt pripremljena idejna projektna dokumentacija i u pripremi je natječaj za izradu glavne projektne dokumentacije.
Kada je riječ o za Federaciju, a napose Hercegovinu, strateški važnom projektu brze ceste Mostar – granica RH, trenutačno se provode aktivnosti na izradi glavnog projekta za dionicu Polog – granica s Republikom Hrvatskom duljine 40 kilometara, dok je idejni projekt već završen i ispred JP Autoceste FBiH.
Nakon predaje zahtjeva za dobivanje urbanističke suglasnosti te nakon njezinog izdavanja, može se početi s postupcima izvlaštenja nekretnina na trasi buduće ceste. Očekivanja su kako će do sredine svibnja ove godine biti okončan proces izrade projektne dokumentacije, a što će značiti kako ovaj projekt ulazi u novu fazu koja predviđa i prve korake na terenu.
Ove dvije brze ceste imat će iznimno veliko značenje ne samo u prometnom, već i gospodarskom smislu jer će njihovom izgradnjom veliki broj malih i srednjih poduzeća dobiti mogućnost bržeg i učinkovitijeg prometa roba i usluga.
Poznato je koliko je u razvoju jedne lokalne zajednice, a napose podizanju njezinih ekonomskih potencijala, važno imati kvalitetnu prometnu povezanost s velikim gospodarskim čvorištima, a upravo je projekt brzih cesta nešto što otvara nove perspektive i zbog činjenice da će se one vezati i za regionalno važne prometne koridore koji prolaze kroz Hrvatsku.
U kontekstu zapadne Hercegovine značaj projekta dodatno je vidljiv i kroz činjenicu da će se brza cesta svojim istočnim dijelom nastavljati na mostarsku južnu obilaznicu koja se uvelike gradi te na taj način ostvariti i spoj na koridor Vc koji ide dolinom Neretve.
A u pogledu navedenog koridora, ova će godina donijeti dodatni napredak na izgradnji poddionica, a napose onih kroz Hercegovinu.
Ukupno gledajući cjelokupnu Federaciju, trenutačno su u izgradnji čak 32 kilometra autoceste, počevši od poddionice Počitelj – Zvirovići, uključujući izgradnju mosta Počitelj, preko Tunela Ivan pa do poddionice Poprikuše – Nemila.
Povezivanje s Mostarom
Paralelno s izgradnjom, intenzivno se provode pripremne aktivnosti za nastavak izgradnje autoceste na jugu, ugrubo govoreći, od budućeg tunela Kvanj pa sve do Mostara. Krajem godine očekuje se potpisivanje ugovora s izvođačima radova na tom prostoru, a nakon toga ostaju aktivnosti na tehnički najzahtjevnijim dionicama:
Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i tunel Prenj – Mostar sjever te Mostar sjever – Mostar jug.
Na cijelom tom području će se graditi 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje, a ministar Lasić već je ranije za Večernji list naglasio izniman značaj svih ovih dionica za dovršetak koridora Vc.
Ova će godina donijeti i završetak projekta na koji se s pravom gleda kao na strateški za cijelo područje juga i jugoistoka Hercegovine.
Riječ je, naravno, o povezivanju Neuma i Stoca, a kompletna dionica u dužini 36,5 kilometara bit će u funkciji u lipnju 2022. godine.
U ovom se trenutku izvode radovi na poddionicama Hutovo – Cerovica kao i Cerovica – Stolovi, a nakon što cesta bude puštena u promet, otvorit će se i nove perspektive razvoja na krajnjem jugu države.
