Mogućnost ruske invazije na Ukrajinu uzbunila je cijelu regiju jer 44 milijuna ukrajinskih stanovnika moglo bi se naći usred sukoba. No, ovakav potez Kremlja također bi imao posljedice koje bi odjeknule daleko izvan zajedničke granice dviju nacija. Stručnjaci strahuju da bi to moglo označiti novu eru neizvjesnosti u istočnoj Europi, poremetiti opskrbne lance i globalnu ekonomiju te donijeti promjenu geopolitičkog utjecaja koji će narušiti kredibilitet Zapada, piše CNN.
Ovakva strahovanja još uvijek se mogu izbjeći. Ukrajinska vlada umanjuje neposredne rizike invazije punog razmjera, a dužnosnici sa svih strana bore se da pronađu diplomatsko rješenje situacije za koju administracija američkog predsjednika Joea Bidena upozorava da je opasno blizu rata.
Ako do ruskog upada ipak dođe, nejasno je u kakvom će to biti obliku, a prognoziranje namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina prilično je nezahvalno. “Svako suvremeno ratovanje bilo bi zastrašujuće, ali postoje gradacije užasa”, rekao je Nigel Gould-Davies, bivši britanski veleposlanik u Bjelorusiji koji je sada viši stručni suradnik za Rusiju i Euroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
“Ovo je zasigurno najozbiljnija sigurnosna kriza u Europi od 80-ih godina”
Učinkovitost odgovora pod vodstvom NATO-a također je ključna u određivanju koliko bi dugotrajni i dalekosežni bili učinci bilo koje invazije, slažu se analitičari. No, svaki ruski potez značio bi test odlučnosti zapadnih zemalja i predstavljao bi niz ekonomskih i sigurnosnih neizvjesnosti.
“Ovo je zasigurno najozbiljnija sigurnosna kriza u Europi od 80-ih godina”, rekao je Gould-Davies.
“Rusija i Zapad se duboko razilaze oko svjetonazora i to temeljno neslaganje godinama je bilo gurano pod tepih. Sada je Rusija odlučila da će povećati ulog. To je problem iz stvarnog svijeta koji ima globalne implikacije”, dodao je James Nixey, direktor programa Rusija-Eurazija londonskog think tanka Chatham House.
Kako je rasla prijetnja ruskog upada u Ukrajinu tako je rasla i glasnoća retorike Zapada. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak za CNN da će bilo kakva ruska invazija imati teške posljedice. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da će njegova zemlja sudjelovati u svakom novom angažmanu NATO-a oko napada, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da će cijena biti vrlo visoka ako Putin odluči krenuti.
“Ali razmjer globalne reakcije ovisi o razmjeru ruskog uplitanja u Ukrajinu”, rekao je Nixey. Dodao je da su mnogi promatrači oprezno optimistični da će sveopći rat biti izbjegnut, ali i kako je i sam prije griješio, kao i većina ruskih analitičara.
Prve bi posljedice osjetile baltičke zemlje
Prve neposredne posljedice izvan Ukrajine osjetile bi se u istočnoeuropskim i baltičkim državama koje bi na svojim pragovima zatekle otvoreno ratobornu Rusiju.
“Ukrajina graniči s nekoliko država NATO-a. Bit će velike zabrinutosti da se ne radi samo o nečemu što se događa u blizini, već da bi i njihova sigurnost mogla biti ugrožena”, rekao je Gould-Davies.
“Ako Rusiji bude dopušteno ili ne bude obeshrabrena da ponovo crta granice, onda će Rusija sasvim jasno sama izvući pouke iz toga”, dodao je Nixey.
Mnogo bi tada ovisilo o odgovoru NATO-a, a zemlje koje bi se mogle naći na liniji fronta brzo bi primijetile povećanu vojnu prisutnost. Čak 8500 američkih vojnika stavljeno je u stanje pojačane pripravnosti zbog mogućeg raspoređivanja u istočnoj Europi, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Pentagona John Kirby. Tri američka dužnosnika također su izjavila za CNN kako bi SAD i saveznici mogli poslati dodatne postrojbe u Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku u narednim danima.
NATO vjerojatno neće slati vojsku u Ukrajinu
Ukrajina nije članica NATO-a i vojni savez vjerojatno neće slati vojnike u tu zemlju. Ali nakon eventualnog ruskog upada, velika prisutnost postrojbi NATO-a vjerojatno bi ostala duž istočnog europskog ruba sve dok Rusija drži ukrajinski teritorij. To bi moglo obnoviti sjećanja na Željeznu zavjesu, barijeru iz doba hladnog rata koja je dijelila istok od zapada.
“Morat će se uskladiti odgovor duž cijele linije fronta NATO-a koji će djelovati kao sredstvo odvraćanja. I oko toga mora postojati cijela strategija ratnih sukoba. U Europi bi to uvelike promijenilo stvari jer smo bili tako daleko od takvih razmišljanja”, rekao je Neil Melvin, direktor međunarodnih sigurnosnih studija u Royal United Services Instituteu (RUSI).
Melvin je predvidio da će umiješanim nacijama biti potrebne velike snage da se bore kroz dugo razdoblje, potom nove snage iz SAD-a, kao i mogućnost odgovora protiv kibernetičkih dimenzija. “Bit će to ogromna promjena”, istaknuo je Melvin.
Ekonomske posljedice invazije
Ekonomske posljedice invazije su nepoznanica, ali postoji nekoliko mogućih negativnih učinaka koji su zabrinuli stručnjake otkako je postalo očigledno nagomilavanje ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice. Poremećaj ukrajinske poljoprivredne proizvodnje mogao bi imati izravan utjecaj na opskrbu hranom.
Ukrajina je jedan od četiri najveća svjetska izvoznika žitarica – očekuje se da će proizvoditi oko šestinu svjetskog uvoza kukuruza u sljedećih pet godina – tako da je izravan udar na njezinu proizvodnju, a to bi moglo utjecati na opskrbu određenim namirnicama.
No, više zabrinjava širi potencijalni utjecaj na opskrbu energijom i posljedice oštrih zapadnih sankcija Rusiji koje bi se mogle očekivati nakon upada.
“Ako govorimo o velikom sukobu koji uključuje jednog od najvećih dobavljača energije u svijetu i veliku tranzitnu zemlju za ostatak Europe, onda je jasno da mora biti značajnih utjecaja na energetska tržišta”, rekao je Gould-Davies za CNN.
Rusija dobavlja oko 30% prirodnog plina za Europsku uniju, a zalihe iz te zemlje igraju ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju domova u središnjoj i istočnoj Europi.
Rusija je već optužena za iskorištavanje tog utjecaja. Međunarodna energetska agencija objavila je u srijedu da je Rusija pridonijela nedovoljnoj opskrbi plinom u Europi smanjenjem svog izvoza, a posljednjih mjeseci izvršila i opskrbni pritisak na Moldaviju.
“Vidjeli smo kako Rusija posljednjih mjeseci iskorištava i pogoršava probleme globalne opskrbe energijom i visokih cijena. Razmišlja li Rusija o cijeni nečeg mnogo ozbiljnijeg od ovoga?” dodao je Gould-Davies.
Inflacija bi pogodila milijune
Inflacija u troškovima energije već je pogodila milijune domova u Europi – u Britaniji će potrošači ove godine platiti otprilike 790 funti više za grijanje i rasvjetu svojih domova – i sukob u istočnoj Europi mogao bi izazvati ili produbiti krizu troškova života u više zemalja.
Postoji zabrinutost u Europi da je Rusija doista spremna nositi se s raskidom s europskim tržištem, s obzirom na njezin postupni zaokret u isporuci plina i ugljena Kini posljednjih godina.
Ubrzanje tog pomaka izazvalo bi ogroman potres europskog gospodarstva jer će morati potražiti nešto drugo, smatra Melvin. To bi potencijalno moglo zaustaviti planove za postupno ukidanje nuklearne energije, budu li nacije prisiljene u žurbi posegnuti za energetskim alternativama.
Bidenova administracija provodi planiranje nepredviđenih situacija kako bi osigurala opskrbu energijom Europe u slučaju ruske invazije, očekujući nestašicu plina i šok za globalno gospodarstvo, rekli su u utorak visoki dužnosnici američke administracije.
EU u međuvremenu radi na širokom nizu sektorskih i pojedinačnih sankcija u slučaju nastavka ruske agresije, navodi se u priopćenju Europske komisije koje je uslijedilo nakon virtualnog sastanka s čelnicima SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Francuske, Njemačke, Poljska, EU-a i NATO-a. Biden je za CNN rekao da očekuje značajne ekonomske sankcije.
Svake sankcije donose štetu i onome tko ih nanosi
Analitičari općenito očekuju široki paket sankcija koje bi mogle pogoditi velike ruske banke, naftni i plinski sektor te uvoz tehnologije. Međutim, posljedice bi osjetili Europa i ostatak svijeta.
“Svaki put kada uvedete sankcije, namećete velike troškove meti sankcija, ali također imate rizik povratne štete po sebe i svoje prijatelje i saveznike”, rekao je Nathan Sales, vršitelj dužnosti podtajnika za civilnu sigurnost, demokraciju i ljudska prava u američkom State Departmentu za vrijeme Trumpove administracije.
“I dok se od ruske invazije na Krim 2014. uglavnom oslanjalo na ciljane sankcije ruskim pojedincima i kompanija, još uvijek postoji značajan investicijski odnos između Rusije i Zapada koji bi mogao biti prekinut”, rekao je Melvin i dodao: “Sada je pitanje koliko bi te sankcije daleko išle i koliko bi rusko gospodarstvo postalo izoliranije.”
Posljedice diljem svijeta
Stručnjaci su rekli da će se odjek ruskog upada i još važnije, snaga odgovora Zapada, osjetiti diljem svijeta. Neki se boje da bi svaki ruski potez koji bi se mogao označiti kao pobjeda mogao ohrabriti druge nacije uključene u granične sporove.
“Kina će pažljivo pratiti lekcije koje može izvući o odlučnosti Zapada”, rekao je Gould-Davies. “Tajvanci će izvući pouke iz toga, kao i bilo tko na granici pored izrazito superiornog vođe”, složio se Nixey.
Tajvanom i Kinom vladaju različiti režimi još od kraja kineskog građanskog rata prije više od 70 godina, ali Kineska komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija i ne isključuje mogućnost zauzimanja vojnom silom.
Taj kontekst naglašava gledište u nekim krugovima da bi odgovor SAD-a na ukrajinsku krizu mogao diktirati kako će se Ameriku doživljavati u cijelom svijetu tijekom cijele jedne generacije.
“Vidjet ćemo negativne učinke godinama, a možda i desetljećima ako Rusija orkestrira uspješan potez. To će diktatorima diljem svijeta pokazati da je SAD tigar od papira”, rekao je Sales te istaknuo Sjevernu Koreju i Iran kao “odmetničke režime” koji bi mogli pokušati iskoristiti takav ishod. Ali Sales je dodao da postoji i scenarij u kojem SAD i NATO izlaze iz ove krize s pojačanim kredibilitetom, ako snažan odgovor pokrene rusko povlačenje.
Ako nakon ruskog upada uslijede dugotrajne napetosti, u SAD-u bi se također mogla obnoviti rasprava o ulozi ove zemlje u Europi. “Amerikanci sada imaju vrlo oštru političku podjelu između uloge globalnog policajca, koju je zagovarao Biden i drugog tabora koji smatra kako treba poduzimati samo ono što je u interesu SAD-a”, rekao je Melvin.
Iako su mnoge implikacije ruskog napada na Ukrajinu i dalje daleko od izvjesnih, postoji jedna stvar oko koje se stručnjaci mogu složiti. “U međunarodnoj politici svi uvijek prate što rade svi ostali”, rekao je Gould-Davies za CNN.
