U posljednjih 25 godina dvije rekordne godine po broju rođene djece u SKB Mostar su 2014. i prošla 2021. godina.
“2014. godine imali smo 1849 poroda, a 2021. petero novorođenčadi manje. Ugodno smo iznenađeni ovim brojkama, pogotovo jer smo posljednje dvije radili u težim uvjetima. Imali smo preko 40 covid pozitivnih rodilja i zbrinjavali preko 200 pozitivnih trudnica od kojih je jedna završila na respiratoru. Ishod je kod svih bio dobar”, poručila je prof. dr. sc. Vajdana Tomić, pročelnica Klinike za ginekologiju SKB Mostar.
S druge strane, iz ostatka zemlje ne dolaze baš tako lijepe vijesti kad je u pitanju demografija. U posljednjih 20 godina državljanstva BiH odreklo se 93.210 ljudi. Ljudi većinom migriraju u Austriju, Njemačku, Irsku, Švicarsku i u manjem postotku u prekooceanske zemlje.
“Imamo podatak iz Federacije da svake godine odlazi oko 20-ak tisuća, a taj broj je sigurno i veći jer se ne bilježe svi odlasci. 2019. godine, recimo, 22.000 stanovnika, 2018. 23.000 i tako dalje”, kazala je prof. Mirjana Milićević, voditeljica stručnog tima za izradu Demografske strategije Hrvata u BiH.
Najviše odlaze ljudi iz pograničnih područja, u Federaciji primjerice iz Posavske, Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke i Bosanskopodrinjske. Kako bi se usporile migracije potrebna je demografska strategija i revitalizacija. Na ovakvom dokumentu radi HNS i njegovo usvajanje očekuje se do ljeta. Veliki problem u Bosni i Hercegovini su i unutarnje migracije, odnosno prenapučena urbana područja kao što su Sarajevo, Mostar i drugi veći gradovi te gubitak stanovništva u rubnim, ruralnim dijelovima. Mladima je potrebno osigurati infrastrukturu, posao i poticaje za poljoprivredu i turizam kako bi se vratili u manja mjesta.
