Herceg Bosna, HVO i hrvatski branitelji osigurali su zaštitu Hrvata i cijele BiH. Narod je sačuvan, a prostor obranjen.
Danas živimo u izazovnom vremenu, ciljevi su brojni: politički, demografski, razvojni, gospodarski… Postojeći odnosi nas ograničavaju. Iskustvo od prije 30 godina može nam pomoći – ističe Ljubo Grizelj, načelnik općine Grude i član Predsjedništva HDZ-a BiH. U intervjuu za Večernji list BiH se osvrnuo na projekte u svojoj općini, slavnu prošlost hrvatskoga naroda, ali i njegovu budućnost u BiH.
Edukacijsko-rehabilitacijski centar za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju, novi zdenci za vodu u Grudskom vrilu, pročistač otpadnih voda, kružni tok na južnoj obilaznici, pripreme za sjevernu…, iako nije izborna godina, Grude ste pretvorili u veliko gradilište. Kako se to uspjelo?
– Načelnicima je cijeli mandat izborno vrijeme, kao što je i olimpijada razdoblje između dviju igara. Sve su to projekti koji se planiraju i realiziraju u višegodišnjem kontinuitetu. Treba svakako spomenuti i dogradnju te adaptaciju općinske zgrade, što u konačnici znači 1200 m2 modernog i funkcionalnog prostora za općinsku upravu. Više od 3 milijuna KM iznosi ukupna vrijednost projekata koji se rade na području općine Grude. Projekti su dugo i kvalitetno pripremani, a financiraju se iz potpora viših razina vlasti – ZHŽ-a, FBiH, Vlade Republike Hrvatske (Središnji državni ured za Hrvate izvan HR), ali i vlastitih kapitalnih transakcija.
Obilazne ceste godinama su, da ne kažem desetljećima, tema u Grudama. Možemo li konačno reći da je proces otkočen i da ovi radovi na južnoj, koje sada imamo, te izvlaštenje zemljišta na sjevernoj vode konačnom cilju, a to je njihova izgradnja s puno bržom dinamikom nego do sada?
– Na planu poboljšanja prometa konačno smo dočekali veliki napredak. I na južnoj i na sjevernoj obilaznici. Projektna dokumentacija je završena, potrebne dozvole izdane, novac osiguran, izvlaštenje zemljišta na trasama za neke faze završeno, a za neke u tijeku. Suradnja vlasnika parcela je odlična. Ako je to nekad bila naša slabost, sada to treba pohvaliti i zahvaliti svima. Radovi na južnoj, rotor Prispa, odvijaju se dobrom dinamikom. Sve je pripremljeno da radovi na grudskim obilaznicama traju neprekinuto do konačnoga završetka. JP Ceste FBiH nositelj je aktivnosti. Kooperativnost je izvrsna.
U pandemiji i Općina i njezino gospodarstvo pokazuju znakove otpora krizi, međutim, djeluje da i jedno i drugo nepravedni zakoni žele oslabiti. Vama, vidimo, iz Sarajeva proteklih dana žele uzurpirati imovinu i tvrde da vi ništa ne možete s općinskom zemljom bez njihove suglasnosti, dok se gospodarstvenicima nameću novi porezi. Kako to komentirate?
– Svaka središnja država na svijetu teži maksimalnoj centralizaciji, a vlasti u Sarajevu su u tome posebno uporne. Najveći postotak ukupnih ljudskih potreba realizira se na lokalnoj razini u općinama i gradovima, što zahtijeva puno viši stupanj decentralizacije financijskih sredstava, pa u tom smislu i prava na upravljanje te raspolaganje nefunkcionalnom imovinom. Smatram da je lokalna razina u tom poslu sposobnija i puno učinkovitija od viših razina vlasti i tako se u okviru postojećih zakonskih okvira i ponašamo.
S više manjih projekata, a u posljednje vrijeme i većih nastojali ste ravnomjerno razvijati općinu. Kad se osvrnete na dolazak na čelo Gruda prije 10 godina i usporedite s današnjom situacijom, što vidite?
– Jednako kao i prije deset godina, mislim da je to najispravnija i najprimjerenija razvojna politika za našu općinu. To je naše prirodno stanje. Doduše, najzahtjevniji je to način razvoja lokalne sredine i organizacijski i financijski. Smatram da je takva politika stvorila uvjete, omogućila ugodan život i na područjima izvan općinskoga središta. Od svih gradova i općina u okruženju u Grudama je najmanji pritisak na doseljavanje u općinski centar. Oko 25% ljudi živi u središtu Gruda i oko njega.
Kao i član Predsjedništva HDZ-a, kako ocjenjujete političku situaciju u BiH? Izborni zakon i dalje nije riješen, a svašta se spominje pred 2022., kada su opći izbori.
– Ovdje mogu iznijeti osobno mišljenje. Ako se ključno pitanje Izbornoga zakona uskoro ne riješi, BiH će se naći u situaciji da više nikako neće moći zaštititi ključni interes svojih građana. Ljudi od države, prije svega, očekuju da se u njoj osjećaju sigurno kako bi mogli živjeti što bolje. Ako država to ne može osigurati, onda narodu nije dobro. Država koja narodu ne čini dobro nije dobra država.
Sjećamo se 2014., kada su Hrvati dobili priliku izabrati legitimnog člana Predsjedništva BiH, da smo imali događanja naroda, kada su gorjele institucije. Strahuje li se i sad od takvih rušilačkih pohoda?
– Nitko pametan i normalan ne želi nestabilnost i nemire ni sebi ni drugome. Vjerujem da u BiH ima dovoljno pametnih i normalnih ljudi.
Ovo su dani kada obilježavamo Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Dan ZHŽ-a, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, Dan općine Grude… Uveli ste praksu da se, uz paljenje svijeća za Vukovar, pale svijeće i u sjećanje na Dan utemeljenja Herceg Bosne u Grudama. Što je ona predstavljala za Hrvate i što poručiti onima koji joj daju neke čudne prefikse, unatoč činjenici da je kroz HVO branila i obranila dvije domovine Hrvata?
– Herceg Bosna utemeljena je 18. studenoga 1991. u Grudama. Bilo je to vrijeme kada je bila ugrožena opstojnost našega hrvatskoga naroda u BiH, a država mu nije mogla osigurati zaštitu. HZ HB, HR HB, HVO i hrvatski branitelji tu su zadaću ispunili. Zajedništvo je bilo potpuno. Narod je sačuvan, njegov prostor je obranjen. Danas su pred nama i neki drugi ciljevi. Vrijeme je izazovno, ciljevi su brojni: politički, demografski, razvojni, gospodarski i mnogi drugi. Ometeni smo u njihovu postizanju. Postojeći odnosi nas ograničavaju. Iskustvo od prije 30 godina može pomoći.
Načelniče, koliko je teško djelovati u uvjetima pandemije vama kao lokalnom lideru i kako ste zadovoljni funkcioniranjem svoje lokalne zajednice od ožujka 2020. do danas?
– Na globalnom planu već više od godinu i pol dominira okolnost pojave koronavirusa. Vrijeme pandemije određuje cjelokupnu ljudsku aktivnost. Naša sredina nije pošteđena. Dosadašnje posljedice su velike, zdravstvene, ekonomske, socijalne i opće društvene. Neizvjesno je i nitko ne zna što nas čeka u vremenu koje je pred nama. U takvim okolnostima funkcionirali smo kako smo znali i umjeli. Grudsko gospodarstvo pokazalo je snagu, očuvana su radna mjesta i visina plaća zaposlenih. To je puno pomoglo. U javnom sektoru smo se oslanjali na suradnju s institucijama svih razina. Vukli neke vlastite poteze kad su u pitanju kapitalne transakcije i to je pomoglo.
Za kraj, kao ekonomskog stručnjaka, što ste i po struci, podsjećam da smo imali zdravstvenu krizu, pa gospodarsku, gdje je građevinski sektor zbog cijena u najvećim problemima, a sada i energetsku gdje cijene plina, goriva i drugih energenata rastu neslućenom brzinom. Nazire li se kraj tome?
– Tema gospodarske krize, rasta cijena energenata i repromaterijala globalne je prirode. U svom nastanku ima, uz političke, gospodarske i špekulantske uzroke. Slične krize se periodično pojavljuju te, nakon nekoga vremena, kada uzročnici ispune svoje interese, prođu. Slično će biti i ovaj put.
