Od ukupno godišnje proizvedene električne energije, 17-25 posto energije koju proizvede Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je iz proizvodnih postrojenja na obnovljive izvore energije.
U navedenu proizvodnju, kako su kazali iz ovog poduzeća, uračunata je proizvodnja električne energije iz podružnice Hidoelektrane na Neretvi, Jablanica – pogoni HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac, proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana koje su u vlasništvu EP BiH – Una Kostela, Krušnica, Bihać, Modrac, Snježnica, Osanica i 28 posto ukupne proizvedene električne energije iz mHE Bogatići, te proizvodnja električne energije iz VE Podveležje 1.
Udio ostvarene proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja na obnovljive izvore energije u ukupnoj ostvarenoj proizvodnji u JP Elektroprivreda BiH u prvih devet mjeseci 2021. godine bio je 25,10 posto, čemu su, pored pogonske spremnosti i raspoloživosti svih proizvodnih postrojenja, pogodovale relativno povoljne hidrološke prilike, prije svega u prvih nekoliko mjeseci 2021. godine, kazali su iz Elektroprivrede BiH za Klix.ba.
Iako je u ožujku ove godine puštena u rad vjetroelektrana Podveležje, iz Elektroprivrede kažu kako je već dokazana ekonomska opravdanost ovog projekta, čija je planirana godišnja proizvodnja energije 130 GWh.
Prema elektroenergetskom bilancu za 2021. godinu za VE Podveležje 1 planirana je proizvodnja električne energije u količini 100 GWh, s obzirom na to da je s radom počela tek u ožujku 2021. godine. Zaključno s 30.9.2021. godine, ostvarena proizvodnja u VE Podveležje 1 je 65,57 GWh i realna pretpostavka je da će proizvodnja električne energije u ovom proizvodnom pogonu biti na razini plana, istakli su iz EP-a.
Na lokalitetu Podveležja Elektroprivreda planira graditi i solarnu elektranu, a kako su rekli, procijenjena instalirana snaga će biti 36 MW i bit će locirana na prostoru postojećeg koncesijskog područja Vjetroelektrane Podveležje 1.
Namjera je da se u značajnom udjelu iskoristi postojeća infrastruktura koja je izgrađena za potrebe vjetroelektrane. U tijeku su aktivnosti na rješavanju prostorno – planske dokumentacije i drugih pretpostavki za zaključenje ugovora o koncesiji. Ovisno od modela financiranja i primijenjenog postupka nabavke, plan je da izgradnja krene tijekom 2023. godine i puštanje u pogon tijekom 2024. godine. Procijenjena vrijednost investicije je 53 milijuna KM. Investitor je JP Elektroprivreda BiH, a kada je u pitanju osiguranje kreditnih sredstava, u tijeku su razgovori s njemačkom KfW bankom. Ako bi se pokazao kao brži scenarij, JP Elektroprivreda BiH je spremna projekt financirati i vlastitim sredstvima. Očekivana godišnja proizvodnja je 66.000 MWh, istakli su iz ovog poduzeća.
Europska unija fokus je stavila na dekarbonizaciju u svojim članicama, ali i onima koje to žele postati. Tako je i Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Sofijske deklaracije, prihvatila opredjeljenje ili put EU ka klimatski neutralnoj Europi do 2050. godine. To praktično znači postupno smanjenje korištenja uglja i donošenje odluka o vremenskom okviru za zatvaranje termo kapaciteta i rudnika.
Iako dugoročni planovi za BiH još uvijek nisu usvojeni, trend smanjenja korištenja uglja je zapravo započeo. Tako je JP Elektroprivreda BiH počevši od 2018. godine, u skladu s Nacionalnim planom redukcije emisija (NERP), krenula s ograničavanjem sati rada za tri bloka koji će biti zaustavljeni u 2023. godini (ukupno 410 MW ili 35 posto postojećeg termo kapaciteta).
Obaveza BiH je donijeti Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u kojem će, pored ostalog, utvrditi i ciljeve smanjenja emisija CO2. Uvažavajući nacrt dokumenta za elektroenergetski sektor može se očekivati cilj smanjenja emisija CO2 do 30 posto do 2030. godine u odnosu na 2014.
Kako u EU, tako će i u BiH, u korelaciji s ciljevima, biti utvrđena maksimalno dopuštena emisija stakleničkih plinova po godinama, koje će u početku biti besplatno alocirane na emitere. Međutim, udio besplatnih emisija će se postupno smanjivati do njihovog potpunog ukidanja i uvođenja plaćanja naknade za sveukupnu emisiju. Ovo će biti dodatni ekonomski faktor koji će utjecati na smanjenje korištenja uglja jer će proizvodne cijene termoelektrana biti višestruko povećane i postati nekonkurentne. Kao ilustracija za navedeno može poslužiti podatak da bi približni trošak naknade za sadašnju proizvodnju termoelektrana u JP Elektroprivreda BiH pri aktualnoj cijeni CO2, iznosio više od 400 milijuna KM, što premašuje ukupni trošak uglja i proizvodnju električne energije iz ovog energenta čini potpuno neisplativom, kazali su iz Elektroprivrede BiH.
