Bosna i Hercegovina je i dalje u vrhu po broju preminulih od Covida-19 u Europi, ali i svijetu u odnosu na broj stanovnika. Do sada ima više od 240 tisuća prijavljenih slučajeva zaraze i više od 11 tisuća smrtnih slučajeva. Kako je naša zemlja dospjela na prvo mjesto po broju preminulih i kada će biti revidirani podaci o oboljelima, još nije poznato. Stručnjaci upozoravaju da tu proceduru treba pokrenuti što prije, da bi se znalo tko je umro od covida, a tko s covidom.
Na Kliniku za zarazne bolesti UKC Tuzla svakodnevno se javljaju pacijenti s brojnim komorbiditetima, bolestima srca, bubrega pluća i šećernih bolesti. Međutim, liječničku pomoć zatraže tek nakon što su saznali da su pozitivni na Covid-19.
“Ja bih rekao da nisu svi pacijenti umrli od korone nego sa koronom. Koronavirus samo povećava oboljenja kod pacijenata koja su već imali. Znamo svi da koronavirus dovodi do ogromnih promjena na krvnim sudovima što je presudno kod pacijenata koji su bubrežni, hemodijalizni bolesnici, kod pacijenata sa šećernom bolešću kod kojih su već uništeni sitni krvni sudovi. Zbog čega i imamo najveće posljedice na mozgu bubrezima, očima na dišnom sistemu. Sve je to dakle razlog zašto imamo sve veći broj smrtnih ishoda u našem prostoru.”, kaže za BHRT dr Denis Žepić, infektolog, UKC Tuzla
Stoga je neophodno što prije revidirati podatke o smrtnim slučajevima od Covida-19. Doktorica Jasmina Smajić nam objašnjava da pri dolasku primjerice pacijenta s infarktom miokarda se tek tada utvrdi da je on pozitivan na covid i premješta se u respiratorni centar.
„To su dakle pacijenti koji su zbog tog nekog drugog oboljenja životno ugroženi. I ukoliko tu dođe do smrtnog ishoda, mi smo po postojećim procedurama obavezni da svaku smrt s pozitivnim testom Covida-19 prijavimo našem Zavodu za javno zdravstvo. Svakako da mislim da analize treba napraviti i vidjeti koji je to broj pacijenata preminuo s covidom, a koji zbog samog covida.”, kaže dr Jasmina Smajić, šef Klinike za anesteziju i reanimatologiju UKC-a Tuzla
I U Republici Srpskoj smatraju da se pitanje revidiranja podataka o smrtnosti od koronavirusa nešto što bi se trebalo razmatrati u širim stručnim krugovima i to u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
„Zato kažem da bi trebalo uvijek da izdvojimo nešto što je stručno, medicinski dokumentirano, zasnovano na nauci od onoga što predstavlja političke manipulacije, afere u javnosti. Mislim da će to sada zaista biti teško, jer će mnogi pomisliti da se to radi da se smanji postotak smrtnosti. Ne. Ovdje treba na medicinskim zasnovanim dokazima doći do najtočnijih podataka“, kaže Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora UKC-a RS
Postojanje preciznih podataka o uzrocima smrti doprinijelo bi i boljem odgovoru zdravstvenih institucija i sustava u cijelosti na sve bolesti, a ne samo kada je riječ o koronavirusu. Jer druge bolesti u pandemiji koronavirusa nisu nestale.
