Dok se priprema zimnica oživjele su i priče o hercegovačkim šumama, posebice hrastovini.
Još je povelik broj starih hrastova na sve strane koji su živi i do 300 godina. U MZ Čitluk razgovaraju kako će uz pomoć stručnjaka doći do stvarnih godina starosti brojnih hrastova, posebice na Senju i u Mandurića.
Hrastovi su grijali brojne obitelji, ugrađivani su u kuće, a brani su i žirevi, sjekle grane i brani listovi za stoku.
Veliku priču o hrastu u svom kraju pričao je Ćeljko pod kojim su Turci uzimali poreze od raje. Na Baginoj Topali su se sastajali domaći i Dalmatinci, pa se pričalo o mnogim stvarima, pa i prošnji cura uz pjevanje gange i uz stare igre.
Kod crkava i u dvorištima u Posušju i Širokom hrastovi daju puno snage za molitvu i tvrdu vjeru na kamenu i ispod tvrdih i jakih hrastova.
Posusje.info (pc)
