Neposredno pred odlazak u Bosnu i Hercegovinu, Matthew Palmer je po prvi put nakon što je preuzeo funkciju američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH govorio za Glas Amerike. Palmer kaže da će SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke.
Prema Palmerovim riječima, SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse s izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, te izbornu reformu u skladu s preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.
VOA: Gospodine Palmer, nakon dvije godine na poziciji specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, sada ste konkretno zaduženi za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini (BiH). Možete li objasniti što ova funkcija zapravo znači i što ćete raditi u narednom periodu?
Matthew Palmer: Vidimo priliku da se u narednim mjesecima u BiH postigne dogovor, da političko vodstvo podrži kompromise potrebne za provedbu ograničenih ciljanih ustavnih promjena i izbornih reformi koje će pomoći BiH da krene naprijed na svom europskom putu, te promovirati transparentnost i odgovornost u demokratskom procesu. Tajnik Blinken razumije da ovdje postoji prilika. On je na ovome direktno angažiran s kolektivnim Predsjedništvom u BiH i zamolio me je da ostanem angažiran po ovom pitanju i radim u partnerstvu s veleposlanikom Nelsonom, našim timom u Sarajevu, te s predstavnicima Europske unije (EU) na postizanju tog cilja.
VOA: Znači li to da će se Sjedinjene Države (SAD) u ovaj proces uključiti još više nego ranije?
Od početka smo vrlo uključeni u ovo. Ovdje bih naglasio da SAD ili EU u konačnici nisu oni koji moraju utvrditi kompromise i napraviti teške izbore koji su neophodni. Politički lideri u BiH trebaju to učiniti. Ali mi ćemo tu biti kao partneri, kao prijatelji, kao zagovornici da pokušamo da pomognemo u poticanju ovih reformi i da strane pomjeramo ka postizanju dogovora.
VOA: Prošli put smo razgovarali u veljači i govorili ste koliko su važni ograničena ustavna reforma i izborna reforma, ali od tada se nije dogodio veliki napredak. Bilo je mnogo sastanaka, mnogo izjava političara, međutim kad se sve sabere nije bilo značajnog pomaka. S obzirom da ste u to vrijeme govorili da je tada bilo vrijeme za akciju, kako promatrate protekle mjesece?
Bilo je mnogo razgovora, mnogo važnih razgovora. Mislim da su strane prešle dug put ka postizanju zajedničkog razumijevanja postavljenog problema, te toga što su pitanja i koji su kompromisi kojima će se morati pozabaviti riješiti ih. Iskreno, ovo je pitanje liderstva. Ne postoji ništa fundamentalno u strukturama Dejtonskog mirovnog sporazuma što je nespojivo s težnjama ka EU, ali potrebno je da politički lideri sprovedu neke značajne reforme kako bi postigli cilj stabilnosti, prosperiteta i europske perspektive.
VOA: Možete li govoriti malo konkretnije o tome kakvu bi izbornu i ustavnu reformu SAD željele vidjeti u BiH?
Naravno. Željeli bismo vidjeti neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse s izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim implementira reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost u skladu s preporukama OSCE-a i GRECO-a. I voljeli bismo vidjeti kako politički lideri prihvaćaju ustupke i kompromise koji su neophodni dio tog paketa.
VOA: Da li bi promjene utjecale na Dom naroda?
Ne na odgovornosti ili nadležnosti Doma naroda, već na proces kojim se biraju pojedini članovi, u ograničenoj mjeri.
Matthew Palmer o zahtjevu Dragana Čovića
VOA: Jedno od glavnih pitanja je to što HDZ i Dragan Čović nisu zadovoljni trenutnim hrvatskim članom Predsjedništva, Željkom Komšićem, odnosno, načinom na koji je on izabran, što bi s njihove tačke gledišta i moglo biti razumljivo. Ali rješenje koje nude, takozvano “legitimno predstavljanje”, pomalo je u suprotnosti s onim što godinama govore zvaničnici SAD i EU, jer bi moglo doći do toga da samo određeni Hrvati, ili Hrvati iz određenih dijelova države, mogu biti izabrani. Što mislite o pitanju “legitimnog predstavljanja”?
Znate da SAD u osnovi podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i dejtonske strukture. To uključuje princip: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Ovo je temelj kompromisa koji su uloženi u uspostavljanje zemlje BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. To je okvir koji može dobro poslužiti BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ono što bismo željeli vidjeti je sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obaveze i odgovornosti prema EU. To uključuje rješavanje konkretnih presuda Europskog suda za ljudska prava, u što spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo s političarima kako bismo krenuli naprijed bi postigao obje stvari: pozabavio se onim što brine Europski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama europskih sudova, ali i promovirao funkcionalnost i pomogao BiH da krene naprijed prema Europi.
VOA: Uključuje li to „legitimno predstavljanje“?
Mislim da je Dragan Čović identificirao da bi želio da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u dejtonskim strukturama i dejtonskim sistemima bude izabran većinom hrvatskih glasova. On na to misli pod „legitimnim predstavljanjem“. Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više europski.
VOA: Možda je još rano o tome govoriti, ali ako dobijemo „legitimno predstavljanje“, postoji li bojazan da bi u budućnosti potencijalno moglo doći do novih slučajeva Sejdić-Finci, jer je vrlo teško odrediti tko je pravi Hrvat, ili nije, tko je Bošnjak ili nešto treće?
Mislim da uvijek postoje rizici da bi promjene mogle rezultirati sudskim izazovima. To je normalan dio demokracije, sudovi su akteri demokratskog sistema i imaju pravo da se uključe i promišljaju kada ljudi smatraju da su povrijeđena njihova prava i povlastice. To je normalno i uvijek bismo trebali pretpostaviti da će sudovi imati ulogu u tumačenju i provedbi zakona, uključujući i one koji se odnose na izborne reforme. S tim u vezi, mislim da postoji put naprijed za rješavanje slučaja Sejdić-Finci koji bi bio u skladu s obavezama prema EU, u skladu sa europskim zakonima i u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Imamo stručnjake iz Venecijanske komisije i OSCE -a koji su od samog početka bili uključeni u ovaj proces kako bi osigurali da će postignuti sporazumi i kompromisi izdržati taj izazov, kazao je Matthew Palmer.
Dnevnik.ba
