Evidencije zavoda za zapošljavanje u BiH su trenutno “siromašnije” za više od 100.000 imena u odnosu na tri godine ranije.
Konkretnije, u ožujku ove godine imali smo 423.419 nezaposlenih, a u istom mjesecu 2016. njih 530.370.
Dok sindikalci tvrde da je ovaj pad posljedica iseljavanja stanovništva, statističari su, s druge strane, izračunali da je i zaposlenost porasla, pišu Nezavisne novine.
“U ožujku 2019. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 822.275”, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH, dok smo, po istom izvoru, u ožujku 2016. imali 721.633 radnika.
Adis Kečo, stručni suradnik za pravne poslove u Savezu samostalnih sindikata BiH, smatra da je odljev stanovništva utjecao na statistiku koja pokazuje broj nezaposlenih.
“Radna snaga koja u BiH traži posao ne može da ga nađe i odlazi vani da bi se zaposlila. Također, svjedoci smo da postoje i radnici koji ovdje imaju zaposlenje, pa se odjavljuju s posla, što vjerojatno ima za posljedicu da se i s biroa povlači određeni broj radnika kako bi se nadomjestio taj broj”, pojašnjava Kečo u izjavi za “Nezavisne”.
Stoga se, kako kaže, ne može govoriti o gospodarskom rastu u smislu da je povećan broj tvrtki i jačanju gospodarstva jer smo od toga, ocjenjuje, daleko.
“Mi ne raspolažemo podacima da je istovremeno došlo i do porasta broja zaposlenih, ali ono što znamo jeste da ljudi gotovo svakodnevno ostaju bez posla”, navodi Kečo te ističe da je to u ovom trenutku jedan od ključnih problema.
Na probleme se žali i poslovna zajednica, koju, tvrdi, muči nedostatak kadrova u svim gospodarskim granama.
“Ne postoji više nijedna grana gospodarstva kojoj ne nedostaje odgovarajućih kadrova. Suočeni smo i s odlaskom radno sposobnog stanovništva, pa i najboljih radnika. Mi sada imamo primjere da naše tvrtke nisu u mogućnosti da preuzmu nove poslove i prošire postojeće ugovore ili potpišu nove, pošto ne mogu osigurati adekvatnu radnu snagu”, kaže za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS.
Ako novi naraštaji ne žele da i njihova imena budu na evidenciji zavoda za zapošljavanje, preporučuje im se da oprezno biraju zanimanje.
Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, apelirao je nedavno na mlade ljude da prilikom izbora zanimanja ne vode računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti da naučeno primijene na radnom mjestu.
“Bolje je da se mladi ljudi odluče za obrazovanje koje će trajati malo duže ali koje će im olakšati pronalaženje posla, nego kraće i lakše obrazovanje ali da na kraju budu samo statistika na evidencijama nezaposlenih osoba”, istakao je Bandić.
Kako je priopćeno iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja su ona u vezi s IT sektorom (IT inženjer, softver inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalista.
Osim ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima najviše na evidencijama nezaposlenih.
Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za prodavače i ugostitelje, posebno konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka te radnici u call-centrima.
