Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Unatočć pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.
Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019. godini, unatoč pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačko gospodarstvo.
Većina kvalificiranih stranih radnika došla je iz europskih zemalja van Europske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtjeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.
Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 liječnika. Njemački dužnosnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i odgojitelja, kao i nekih 2.500 inženjera.
Iako broj priznatih zahtjeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019. godine.
Njemačka ministrica za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtjeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donesen u ožujku 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali.
“Od toga obe strane imaju koristi”, kaže ministrica i dodaje da stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima.
U isto vreme, Njemačka dobija “hitno potrebnu kvalificiranu radnu snagu iz stranih zemalja”, dodaje Karliček.
Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Scheele, koji je ovoga tjedna upozorio da će se ove godine se u Njemačkoj ove godine broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti rasti.
“Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima”, rekao je Scheele.
