Godišnji odmor od najmanje sedam dana ne može priuštiti čak trećina stanovnika BiH, pokazao je “Balkanski barometar 2021”, a upućeni ističu da to ne čudi imajući u vidu da ni prosječna plaća ne može pokriti potrošačku košaricu te da i oni sa višim iznosima na računu ljetuju na kredit.
Istraživanje je po nalogu Vijeća za regionalnu suradnju provedeno u šest zemalja zapadnog Balkana, a obuhvatilo je oko 6.000 građana. Prema tom istraživanju najlošije rangirana je Crna Gora, jer si polovica njenih stanovnika ne može da priušti odmor od najmanje tjedan dana. Na odmor ne može 33 posto stanovnika BiH, 37 posto stanovnika Srbije, 39 posto Albanaca, kao ni 45 posto Sjeverne Makedonije. Najmanji problem s odlaskom na odmor imaju stanovnici Kosova, jer svega 11 posto njih nije u mogućnosti da putuje.
Ekonomist Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas Srpske” da ovi podaci nažalost ne iznenađuju, ako znamo da 38 posto stanovnika zemalja članica Europske unije ne može uopće da si priušti odmor.
– Očigledno je prisutno stvaranje enormnih razlika između bogatih i siromašnih, jer su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Pred društveno-političkim uređenjima koja su došla sa anglosaksonskih područja popustile su one zemlje koje su bile oslonac razvoja i ljudskog intelekta i kulture, Francuska, Njemačka i Rusija pa čak i skandinavske zemlje tako da se razlika u prihodima između menadžera i radnika razlikuje nekoliko stotina puta. To su trendovi koji su izraz neoliberalnog kapitalizma – rekao je Ljuboja za Glas Srpske.
Prosječna plaća u Srpskoj u lipnju ove godine iznosila je 994 marke i prema riječima sindikalaca nije bila dovoljna da pokrije potrošačku košaricu. Najveći iznosi liježu na račune zaposlenih u financijskim djelatnostima i osiguranju i te plaće premašuju 1.500 maraka mjesečno, dok duplo niže iznose primaju zaposleni u sektoru građevinarstva.
Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da imajući u vidu navedene iznose jasno je kao dan da zaposleni u građevinarstvu ne mogu sebi priuštiti ni dan, a kamoli tjedan dana odmora.
– I oni koji odu na ljetovanje, nažalost idu na kredit, koji otplaćuju najmanje godinu. To je tužno, ali je surova realnost. Četvoročlana obitelj ne može podmiriti ni osnovne životne potrebe s prosječnom plaćom, a kamo li odmor. Dodatni trošak za ljetovanje sada su i testovi na virus korona – rekla je Vrabičićeva.
Da platežna moć igra najveću, ako ne i jedinu, ulogu u ovom slučaju, suglasni su i u udruženjima za zaštitu potrošača.
– Poskupjelo je sve, kako kod nas, tako i u regiji, od osnovnih životnih namirnica do smještaja u odmaralištima, a plaće i mirovine minimalno rastu. I onima koji podmire sve obaveze svojim primanjima pretekne veoma malo da bi si mogli priuštiti višednevni odmor. Za mnoge je to nažalost samo pusta želja – poručio je predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić.
Prema podacima iz turističkih agencija u Srpskoj, cijene ljetovanja različite su u pvisnosti od destinacije. Na Jadranskom primorju cijene apartmana kreću se oko 100 maraka za noć, dok je za dalje destinacije poput Turske za all inclusive uslugu sa avionskim letom potrebno nešto više od 1.000 maraka po osobi.
