VELIKI BLAGDAN U KATOLIČKOM KALENDARU POZNAT JE POD IMENOM TIJELOVO. PUN NAZIV TOG BLAGDANA JE PRESVETO TIJELO I KRV KRISTOVA.
Tim blagdanom želimo obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je u određenom povijesnom času kao jedinorođeni Sin Božji postao povijesnom osobom. To je tajna njegova utjelovljenja. Bog je postao čovjekom; jedan od nas, s konkretnim tijelom, u njegovim žilama teče ljudska krv.
U svemu jednak, osim u grijehu, reći će sveti Pavao o njemu.
Na današnji se blagdan sjećamo kako je Bog uzeo ljudsko tijelo da bi postao čovjekom. Bog je u Isusu svima nama dohvatljiv i blizak! Tajnu svojega utjelovljenja utkao je Isus na svojoj posljednjoj večeri u znakove kruha i vina, koji snagom njegove riječi postaju Tijelo i Krv Kristova, tj. sakrament euharistije, dar pričesti, hrana i piće. Posebno su pri tom naglašeni neki elementi tog sakramenta:
kruh u obliku hostije, koji se pokazuje kod podizanja;kalež s vinom koji se jednako tako pokazuje vjernicima kao znak i dar.Ustanovljenje svetkovineUstanovljenje ove svetkovine potječe još od viđenja sv. Julijane, rođene u Retinnesu blizu Liègea u Belgiji 1193. godine. U dobi od pet godina ostala je siroče te je smještena u samostan augustinki u Mont-Cornillonu, gdje je zaređena kad je imala 14 godina. Brzo je napredovala u krepostima i bila je poznata po svojoj ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji, svetoj Kristovoj muci, a osobito prema Presvetom sakramentu.U dobi od 16 godina počela je imati viđenja, a u jednom je od njih vidjela pun mjesec, čiji je sjaj nagrđivala jedna tamna mrlja. Svoje je viđenje opisala poglavarici, s. Sapienzi, ali nije uspjela utvrditi značenje tog viđenja.
Naposljetku je nakon nekoliko dana molitve Julijana čula glas s neba koji joj objašnjava značenje:Mojoj Crkvi nedostaje jedno liturgijsko slavlje, koje bih htio osnovati. To je svetkovina najvećega i najsvetijega Oltarskog sakramenta. Trenutačno se ovog otajstva spominjete samo na Veliki četvrtak, ali i toga su dana glavni predmet razmatranja moja patnja i smrt; stoga želim ustanoviti još jedan, zaseban dan u kojem će taj sakrament slaviti svi kršćani…Glas joj je dao tri razloga za to: prvi – ovom će se svetkovinom učvrstiti vjera u Presveti sakrament kad god u budućnosti netko posumnja u njegovu valjanost; drugi – iskrenim i dubokim klanjanjem Presvetom sakramentu vjernici će se ojačati na svom putu u krepost; treći – slavljenje ove svetkovine i pozornost koja je tako iskazana sakramentu pružit će zadovoljštinu za svako nepoštovanje i uvredu nanesenu Presvetom sakramentu.
Biskup Robert de Thourotte uveo je blagdan Tjelova za biskupiju Liége godine 1246., a nakon toga je biskup Hugo od Svetog Karla ( koji je bio u komisiji ispitavnja) uveo čašćenje Tijelova u Zapadnu Njemačku. Kada je liješki arhiđakon Jakov izabran za Papu i uzeo si je ime Urban IV., on je 1264. uveo svetkovinu Tijelova u čitavu Katoličku Crkvu.Tijelovo je danas kao i u većini zemalja članica EU neradni dan. Obilježava se tijelovskim procesijama koje su za vrijeme Reformacije bile naročito važne jer se time izražavala vjera u stvarnu prisutnost Isusa Krista u euharistiji a ne samo simboličku, kako to do danas uče protestanti.
Svetkovina Tijelova će se danas slaviti u Posušju večernjom svetom misom na Martića križu, nakon koje će uslijediti procesija ulicama grada.Tijekom procesije su četiri postaje, a završni blagoslov će biti ispred kipa fra Grge Martića.
