Predsjedaljelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović u intervjuu za današnje izdanje „Oslobođenja“ govori o imenovanju Komisije za vrijednosne papire, reforma, te što je zamjerio federalnom premijeru.
Što ste zamjerili premijeru FBiH Fadilu Novaliću, koji je sa dnevnog reda 11. sjednice Doma naroda povukao prijedlog Zakona o financijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, nakon čega je sjednica prekinuta? Kada će ona biti nastavljena?
Zamjerio sam mu jednostrano povlačenje s dnevnog reda Zakona o financijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova, bez suglasnosti priređivača zakona, Federalnog ministarstva zdravstva i bez znanja dopredsjednice Vlade i ministrice financija Jelke Milićević. Smatram i da Novalić nije bio iskren u svom odgovoru kako je zakon povukao zbog dorade, a stvarne razloge povlaćenja saznat ćemo naknadno. Prije sjednice Doma naroda Vlada Federacije BiH usvojila je amandmane kojim je zakon prilagođen aktualnom trenutku, uključujući i rokove njegove provedbe. Važno je naglasiti i da je dnevni red sjednice usuglašen na Kolegiju Doma naroda deset dana ranije. Dakle, bilo je dovoljno vremena da se u normalnoj komunikaciji razriješe sve eventualne dileme oko ovog zakona te nije bilo razloga da se on povlači s dnevnog reda na samoj sjednici. Pogotovu imajući u vidu činjenicu da je njegovo razmatranje od 42 nazočna izaslanika, podržalo njih 36, svi osim izaslanika SDA. Nama je u ovom trenutku potrebno rješenje, a ne odgađanje rješevanja brojnih problema u zdravstvu, koje je dodatno otežala epidemija koronavirusa. Zakon o financijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova, primarne, sekundarne kao i tercijalne zdravstvene zaštite, nudi rješenja važnog segmenta problema i od njega bi koristi imali svi korisnici zdravstvenih usluga u Federaciji BiH. Upravo je to i bio razlog zbog kojeg se našao na dnevnom redu prošlotjedne sjednice. O njezinom nastavku javnost će biti kao i dosad blagovremeno obaviještena.
Zastupnički dom Parlamenta FBiH prije nekoliko dana je usvojio zakon kojim se zabranjuje pušenje u javnim zatvorenim objektima u FBiH, a koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i oprečene stavove među zastupnicima. Kada će ovaj zakon biti na Domu naroda i očekujete li njegovo usvajanje?
Mišljenja sam da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH izabrao pogrešno vrijeme za stavljanje ovog zakona na dnevni red, jer mnogi se, prije svih ugostitelji bore s posljedicama jednoipolgodišnje epidemije, iscrpljeni su financijskim gubitcima i neizvjesnošću što im donosi mogući novi val epidemije. Svjestan sam da ćemo ovo pitanje morati zakonski urediti, ali po meni, sad nije trenutak za to. Nikomu nije u interesu zatvaranje ugostiteljskih objekata. Zato ću vrlo pažljivo s Kolegijom doma razmotriti kad staviti na dnevni red Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana i duhanskih proizvoda. Iako sam nepušać, osobno ne bih u ovom trenutku, podržao zakon kakvog je usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.
Rukovodstvo FBiH je ovih dana usuglasilo listu od pet novih članova Komisije za vrijednosne papire FBiH. Gospodarstvenici sa nestrepljenjem čekaju da se ovo pitanje konačno riješi. Realno, kada bi mogli očekivati da se deblokira rad Komisije?
Imenovanje članova Komisije za vrijednosne papire F BiH bit će dnevnom redu prve iduće sjednice Doma naroda. Suprotno pisanju većine medija, pitanje imenovanja Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH bilo je blokirano upravo zbog neusuglašene liste kandidata zbog kojeg je Klub izaslanika iz reda srpskog naroda zaprijetio posezanjem za mehanizmom vitalnog nacionalnog interesa . To je bio jedini razlog zbog kojeg sam povukao s dnevnog reda takav prijedlog. Nova, usuglašena lista kandidata kojom su otklonjeni razlozi povlačenja s dnevnog reda, rješenje je kojeg zagovoram od samog početka te sad kad je imamo u proceduri, nema nikakve smetnje da se nađe na dnevnom redu prve iduće sjednice.
Da li rukovodstva HDZ-a BiH i SDA razgovaraju o formiranju nove vlasti u FBiH? Postoji li ikakva šansa da se to dogodi ove godine?
Razlozi zbog kojih je ovo pitanje sporno već su dugo poznati. Očekujemo da ćemo postizanjem dogovora o donošenju Izbornog zakona u kojeg će biti ugrađena i načela legitimnog predstavljanja, odnosno kada Izborni zakon BiH bude usvojen, stvoriti uvjete i za završetak procesa formiranja vlasti u Federaciji BiH. Ono što ja mogu kazati u ime HDZ BiH čiji sam član i dužnosnik, jest da šanse za dogovor uvijek ima, potrebni su samo iskreni pregovarači koji će ispuniti ono što dogovore. Sa SDA to često nije bio slučaj. Jedan od najsvježijih primjera koji to potvrđuju je povlačenje Zakona o financijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH.
Smatrate li da je kampanja za iduće izbore u BiH uveliko počela, jer se u posljednje vrijeme stranke više bave same sobom i tome kako ostvariti bolje izborne rezultate dok se skoro ništa ne radi na rješavanju konkretnih problema građana?
Kampanja u BiH nikad ni ne prestaje i tako će biti dok se ne osiguraju mehanizmi za osnovna načela poput jednakopravnosti naroda i građana, jednakih političkih prava, eliminiraju metode preglasavanja i biranja predstavnika u vlasti drugima. U tom slučaju svi bi bili rasterećeni, jedni stalnih pokušaja oduzimanja jednakopravnosti i nametanja predstavnika drugima, a drugi oslobođeni mača oduzimanja prava koji im stalno visi nad glavom. Kampanja s obilježjima populizma posebno je izražena kod oporbenih stranaka koje se deklariraju građanskim, ali to sve skupa nije ništa novo kad je BiH u pitanju. Ja kao predsjedatelj najvišeg zakonodavnog tijela u F BiH za mandata sam na dnevni red uglavnom stavljao životne zakone koji će omogućiti realiziranje infrastrukturnih i gospodarskih projekata, od gradnje cesta i autocesta, plinifikacije do konsolidacije zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Federacija BiH. Činim to od početka mandata i tako planiram i nastaviti, a na građanima je da prepoznaju iskrene namjere svih nas koje su birali.
Kakva su Vaša očekivanja od novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i očekujete li da će poduzeti odlučnije korake što bi pomoglo BiH da ide brže na putu ka EU?
Prije svega očekujem da Christian Schmidt bude posljednji visoki predstavnik u BiH jer dok imamo ovaj institut ne možemo postati članicom Europske unije. Također, očekujem da bude nepristran u provedbi međunarodnih ugovora po kojima je stvorena Daytonska BiH. Po meni potpuno je pogrešno očekivati od novog visokog predstavnika odlučnije korake. Mi smo oni koji moraju biti odlučniji i iskreniji u pronalaženju rješenja koja će biti prihvatljiva svima kako bi izgradili BiH po mjeri svih njezinih naroda i građana. Sve dok se jedan narod ili skupina građana osjeća uskraćenim za bilo koje pravo, BiH ne može krenuti naprijed niti ubrzati svoj europski put.
Podsjećanja radi, Schmidt dolazi iz Njemačke čija je Vlada protiv legitimnog političkog predstavljanja u BiH. U tom smislu, mislite li da je propalo ono što su dogovarali lideri HDZ-a BiH i SDA, Dragan Čović i Bakir Izetbegović u vezi Izbornog zakona i da li očekujete možda dogovor o ovom pitanju koje je sada u nadležnosti interresorne radne grupe Parlamenta BiH?
To da je Vlada Savezne Republike Njemačke protiv načela legitimnog predstavljanja još je jedan u nizu medijskih i političkih „spinova“. Nikad nismo dobili službenu potvrdu takvog stava niti je Njemačka ičim pokazala kako ne poštuje međunarodne ugovore, Washingtonski i Daytonski sporazum i načela konstitutivnosti naroda koja su zajamčena ovim ugovorima te je krajnje upitna vjerodostojnost tvrdnji da je Njemačka protivnik načela legitimnog predstavljanja. Pri tom se prešućuje činjenica da mnoge članice i dužnosnici Unije zagovaraju principe legitimnog političkog predstavljanja kakve imaju i prakticiraju u svojim zemljama. Dakle, mi tražimo samo ono što druge europske višenacionalne države poput Belgije imaju, principe legitimnog predstavljanja i eliminiranje mogućnost da bilo koji narod drugom bira predstavnike. Što prije postignemo dogovor koji će uvažavati i mišljenje legitimnih predstavnika najmolobrojneg naroda, te osiguramo jednakopravnost svih građana, možemo krenuti putem izgradnje bolje budućnosti. Nemojmo stalno tražiti pomoć od visokih predstavnika koji su dosad često posezali za rješenjima kojima su korigirali pojedine odredbe Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, čime su dizali napetosti, povećavali osjećaj nesigurnosti te u konačnici uzrokovali političku nestabilnost.
