Prijedlog zakona kojim se predlaže restriktivnija zabrana pušenja cigareta u Federaciji Bosne i Hercegovine je izazvao bojazan od novih ekonomskih poteškoća. Tim povodom razgovarali smo sa ekonomistom Farukom Hadžićem.
Entitetska vlada je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, a kojim bi se onemogućilo pušenje i u ugostiteljskim objektima. Zbog toga su u strahu od negativnih ekonomskih posljedica ugostitelji – kafići i restorani, uz maloprodaju i distribuciju, što su sve djelatnosti oslonjene na duhansku industriju.
Hadžić je izdvojio neke od mogućih nezanemarljivih posljedica, ne samo onih u ekonomiji, već i u drugim društvenim aspektima. Posljedice su utoliko opasnije jer bi se mogle desiti u trenutku najveće krize u Bosni i Hercegovini od završetka posljednjeg rata, a koja je izazvana pandemijom koronavirusa.
Govoreći o mogućim posljedicama, napomenuo je da je činjenica da je konzumacija duhanskih proizvoda štetna i da oni trebaju biti oporezivi. Ukazao je da je vlast morala sagledati učinke prijedloga zakona u cjelini, te je naglasio da bi zabrana mogla izazvati nove namete građanima.
“Naravno da je pravo države i mnogi se slažu da se trebaju uvesti rigoroznije kontrole konzumacije i na javnim mjestima, što također ima svoju opravdanost sa zdravstvenog aspekta. Ipak, u ovom slučaju FBiH treba sagledati sve aspekte ovog zakonodavnog rješenja jer ista ta država ‘živi’ od tog duhana. Npr. akcize na duhan čine više 10 posto svih prikupljenih indirektnih poreza ili 860 miliona KM u 2019. godini, a sa PDV-om više od milijardu KM. Mjerama poput ovih, može doći i do pada naplate poreza, što će se morati kompenzirati na neki drugi način, ne samo zbog naplate akciza, već i zbog teškoća u radu privrednog sektora. Ako će donosioci odluka onda napraviti redistribuciju prikupljenih poreza i za isti iznos umanjiti prihode zdravstvenog sektora, ali da ne dođe do pada u pružanju usluga, onda je to sasvim u redu. Ako eventualno dođe do smanjenja u naplati poreza i vlast odluči povećati druge poreze građanima, a kako bi nadoknadila gubitak, onda to baš i nije u redu”, kazao je sugovornik Klix.ba.
S obzirom na to da crno tržište cigareta u Bosni i Hercegovini cvjeta zbog visokih akciza, a kojima su uzrokovane visoke cijene ovog proizvoda na legalnom tržištu, pitali smo ga da li će se ovim dodatno potaknuti rast nelegalnog tržišta.
“Crno tržište raste svake godine zbog previsokog iznosa akciza na duhan. Recimo, u Evropskoj uniji je preporučeno poresko opterećenje u maloprodajnoj cijeni cigareta skoro 80 posto, a kod nas je taj iznos premašio 90 posto i nastavit će rasti, što će dovesti do još većeg rasta crnog tržišta. Ako se već ide u zabranu, onda zabrane trebaju biti sinkronizirane između entiteta i Brčko distrikta, ne samo u jednom dijelu. Nije baš logično da imate potpuno različita zakonodavna rješenja u različitim krajevima države”, potcrtao je Hadžić.
“Zašto vlast ne problematizira druge izvore zagađenja zraka”
Tema razgovora bilo je i to da li je vlast mogla na drugačiji način zaštititi zdravlje građana, ako joj je to bio krajnji cilj – što i tvrdi. Poručio je da je dojam da nadležni selektivno pristupaju pitanju zaštite zdravlja.
“Nije samo duhanski dim štetan. Imam osjećaj da smo selektivni po ovom pitanju. Puno je ozbiljniji društveni problem sagorijevanje uglja. Svaka osoba ima mogućnost izbora da li želi ići ili ne želi ići u zadimljeni lokal. S druge strane, u zimskom periodu niko od nas nema mogućnost da bira kakav vanjski zrak želi udisati, što je direktna posljedica sagorijevanja uglja. Zbog čega se recimo ne bi išlo na trajnu zabranu korištenja uglja u individualnim građevinama jer se time nanose katastrofalne i štetne posljedice po zdravlje ljudi. Ili primjera radi, zbog čega se ne zabrani korištenje starijih automobila sa normama EURO3 i manje? Po čemu je ekonomski i društveno opravdano da oni imaju pravo da truju cjelokupno društvo lošim zrakom ili da neko zarađuje svoju platu prodajom lošeg uglja na štetu zraka”, pita se ovaj ekonomista.
Hadžić smatra da se prethodno navedena pitanja ne smiju javno postaviti jer vlast strahuje od reakcije nezadovoljnih rudara, građana koji koriste ugalj za zagrijavanje domova, onih koji zbog niskih primanja voze loše automobile. Prema njegovim riječima, svi navedeni su glasači-birači i zbog toga nadležnima ne pada na pamet govoriti o tome.
Ocijenio je da je izgledno da će se prijedlog ovog zakona morati doraditi.
“Sve je stvar šta se želi postići određenom zabranom ili dopuštenjem. Vrlo je moguće da zakon u ovoj formi zbog velikih razlika u stavovima zastupnika neće ni proći i da će kao takav biti povučen na doradu”, zaključio je ekonomista Faruk Hadžić u razgovoru za Klix.ba.
Ugostitelji strahuju, pojedini građani smatraju da je zabrana diskriminatorna
Zbog namjere da se zabrani pušenje u ugostiteljskim objektima posebno su nezadovoljni ugostitelji. Većina njih je suglasna da bi to za njih moglo značiti drastičan pad prihoda, a zbog čega bi nemali broj ljudi mogao ostati bez posla. Pri tome su ukazivali na loša iskustva pojedinih država koje su također pokušale uvesti restriktivnu zabranu pušenja.
Postoje oni koji su mišljenja da je predloženi zakon diskriminatoran jer se njime nejednako tretiraju oni koji ne žele i oni koji žele pušiti. Istakli su da svi moraju imati jednaka prava.
S obzirom na to, kao moguće rješenje se navodi postojanje prostora u kojem neće biti dozvoljeno pušenje i postojanje prostora gdje će ono biti moguće.
Primjetno je i to da su pojedini federalni parlamentarci koji su se javno usprotivili ovom prijedlogu zakona, predložili amandmane na zakon kojima se zapravo nisu tome usprotivili. Umjesto toga, čini se da favoriziraju objekte u kojima se služi nargila i korištenje bezdimnih proizvoda.
Zbog toga se nameće pitanje zbog čega bi nargile bile izuzete od zabrane u ugostiteljskim objektima, ako se zna da se prilikom njihove konzumacije stvara i udiše štetan dim.
Zastupnički dom Parlamenta FBiH bi trebao 26. maja razmatrati Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana kojim bi se potpuno zabranila konzumacija duhanskih proizvoda u svim zatvorenim prostorijama, javnom prijevozu i privatnim automobilima u kojima se nalaze djeca.
