U četvrtak 11. veljače 2021. svečanim euharistijskim slavljem proslavljena je Gospa Lurdska u župi sv. Jure u Viru, i to u godini 150. obljetnice uspostave te župe. Misno slavlje predvodio je svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Marko Majstorović, koji je župnik u župi Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku. U koncelebraciji je, uz mjesnoga župnika don Marina Krešića, bilo još osam svećenika. Virski župnik pozdravio je sve prisutne svećenike i vjernike iz Vira, Podbile i Podzavelima, kao i odseljenike u Posušje, te vjernike hodočasnike iz Vinjana i Zagorja, kao i iz drugih mjesta odakle su mogli doći, dok vjernici iz Ričica, Studenaca i Imotskoga nisu mogli doći zbog određenih mjera u svezi s pandemijom koronavirusa. Nakon pozdrava uslijedila je po sunčanom i ugodno burovitom vremenu procesija, mimohod, obišašće oko crkve s kipom B. D. Marije Gospe Lurdske, što su ga nosile četiri učiteljice s vjeroučiteljicom iz mjesne škole i jedna župljanka ove župe slavljenice. Gospine litanije pjevao je župnik don Marin, a odgovarali su članovi Župnoga zbora s pukom, ministrantima, lektorima i svećenstvom.
Predvoditelj svete Mise i propovjednik vlč. don Marko, koji je bio odgojitelj sadašnjem virskom župniku don Marinu u Travničkom sjemeništu i gimnaziji u Katoličkom školskom centru Petar Barbarić u Travniku od 2007. do 2011. god., govorio je o Gospi, koja se ukazala djevojčici Bernardici Soubirous (1844.-1879.), tada malom i nepoznatom mjestu Lurdu, 11. veljače 1858. Gospa je poticala na molitvu za grješnike i bolesnike, te se predstavila ovoj djevojčici kao Bezgrješno Začeće. Valja se prisjetiti da je 1854. god. papa Pio IX. proglasio dogmu o Marijinu Bezgrješnom Začeću, što se u ono vrijeme nije tako brzo proširilo, a pogotovo nije ta vijest doprla do Bernardičina sela, te se vjeruje da je Gospa sama potvrdila svojim ukazanjima u Lurdu ono što je Papa proglasio istinitim u Rimu. Iako se Bernardica molila za bolesnike oboljele od zarazne kolere, ona je sama umrla od te kužne bolesti, a mnogi su na Gospin zagovor i molitve ove svetice ozdravili, a njoj je samoj Bog namijenio drukčiju ulogu u svojoj Crkvi s porukom da ne moraju svi ozdraviti od svojih bolesti, nego trebaju biti Bogu zahvalni za druge milosti koje pomažu u nošenju bolesti i vlastitoga križa kroza život. Upravo je to Bernardica posve razumjela i prihvatila, te je u tome uzor i zagovornica kod Boga po Gospi. Dan bolesnika koji se slavi na spomendan Gospe Lurdske utemeljio je 1992. god. papa Ivan Pavao II. Don Marko je u svome daljnjem propovijedanju govorio o našem odnosu prema bolesti, bolesnicima i starijim osobama, čemu treba dometnuti i to da je krajem ovogodišnjega siječnja papa Franjo proglasio zadnju nedjelju u srpnju Svjetskim danom baka, djedova i starijih osoba, što je poziv da se svrati pozornost na te naše drage osobe. Inače, na spomendan sv. Male Terezije 1. listopada slavi se Međunarodni dan starijih osoba, što ga je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih Naroda 14. prosinca 1990. O svemu tome govorio je ovaj svećenik što se izvrsno uklapa u razmišljanje u povodu proslave 150. obljetnice ove župe na spomendan zaštitnika sv. Jure 23. travnja 0ve godine. Ta, iz odnosa prema starijim, bolesnim i nemoćnim osobama proizlazi pravi odnos jednih prema drugima, mlađih prema starijima i bolesnima, te obrnuto, kao i prema novim naraštajima bez kojih nema povijesne susljednosti na tlu gdje se zbila tolika duga i plodna povijesna zbilja, kako u Viru, tako i bilo gdje drugdje.
Župnik don Marin je na kraju svete Mise izrekao zahvale Bogu za ovo misno slavlje, kao i za svu duhovnu pripremu za proslavu spomenute obljetnice, zatim za devetnicu uoči Gospe Lurdske, te svim svećenicima i propovjedniku. Također je istaknuo da povjesničar dr. fra Robert Jolić i bivši župnik don Ilija Drmić pripremaju knjigu o povijesti župe Vir, koja obuhvaća i povijesni tijek dviju novih župa, Vinjana i Zagorja, nastalih odvajanjem iz zajedništva od Vira, Podbile i Podzavelima, te da je don Ilija priredio prije svoga premještaja 1. rujna 2020. iz Vira u Rašeljke knjigu koja govori o župi Vir u crkvenome tisku kroz 50 godina (1971.-2021.) s osvrtom na prethodna prohujala vremena crkvenoga i društvenoga života na tome tlu i među njegovim žiteljima. U ovo slavlje i proslavu trebaju se uključiti svi, jer nas obvezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, a blagdani župe, poput ovoga Gospina blagdana, posebno nas potiču i raduju.
Posušje.info
