Uoči 39. obljetnice Gospinih ukazanja u Međugorju u srijedu se održava Hodnja mira, molitveni hod od Humca do Međugorja, nastao 1992. godine.
Kao i svake godine, Hodnja krenula je rano ujutro u 6 sati ispred samostana Svetog Ante na Humcu. Dolazak pred župnu crkvu u Međugorju predviđen je oko 10 sati.
Iako je ove godine manje hodočasnika sa strane, ipak ih ima. Molimo za mir u cijelome svijetu u srcima i obiteljima kako je to Gospa htjela i želi. Nekad na nije jasno zašto moliti, kao da ne znamo kako molitva dopire, ali Gospa kaže “Samo vi molite, molitve vaše su mi potrebne” i s tom nakanom idimo i molimo i vjerujmo da će to Bog čuti, kazao jemeđugorski župnik fra Marinko Šakota uoči samog polaska Hodnje mira.
Ovaj dan obilježava se svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja, ujedno i uočnica. Svete mise su u 8, 11 i 19 sati. Nakon večernje svete mise uslijedit će zajedničko jednosatno klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom sakramentu, koje će se nastaviti u tišini do 6 sati ujutro.
Tokom hodnje vjernici i mnogobrojni strani hodočasnici sa svojim zastavama, po običaju mole krunicu, pjevaju i zahvaljuju Gospi, a na čelu kolone svećenici se izmjenjuju u nošenju križa.
Vjernici su se skupili kod samostana na Humcu
A osim s Humca velik broj hodočasnika stiže iz svih dijelova Hercegovine, Bosne, Hrvatske i drugih udaljeninijih dijelova svijeta.
Kad je riječ o 39. obljetnici Gospinih ukazanja u četvrtak 25. lipnja. Svete Mise na hrvatskom jeziku su u 6, 7, 8, 9, 11 sati i središnja svečana sveta misa u 19 sati. Kao i svakog 25. u mjesecu, odmah nakon mise bit će zajedničko klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu, zatim se nastavlja u tišini do 7 sati ujutro.
O Hodnji mira
Tih ratnih dana, kad smo se u tišini prisjećali stote obljetnice župe sv. Jakova, na vratima crkve kao zaštita stajale su daske, a sv. Misa slavila se u podrumu župne kuće. I dok su mnogi dvojili hoće li uopće moći doći ijedan hodočasnik, njih 350 iz svijeta, poglavito iz Njemačke na čelu s međugorskim zaljubljenikom Hubertom Liebherrom, zaputilo se pješice od Humca do Međugorja moleći za mir u ratom pogođenoj Hrvatskoj i BiH. I ta prva Hodnja mira izrasla je u hodnju po nekoliko tisuća vjernika.
Međugorski župnik fra Marinko Šakota
Od tada se svake godine održava 24. lipnja, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, odnosno na uočnicu obljetnice Gospinih ukazanja. Za to vrijeme dok su svećenici nosili Presveti oltarski sakrament, kasnije Gospin kip, a sada križ, sudionici su molili i pjevali. Iako Hodnju mira nije pokrenuo – jer je to učinio Nijemac Hubert Liebherr uz podršku nadbiskupa Franu Franića i fra Leonarda Oreča – fra Slavko Barbarić je ipak od samog početka pa do svoje smrti bio njezina duša.
O prvoj Hodnji mira fra Slavko je ostavio kratki zapis: “Dana 24. lipnja održana je Hodnja mira i velika grupa hodočasnika, sa sudionicima iz cijelog svijeta i s mnogim domaćima, išla je jedanaest kilometara pješke iz zahvalnosti za jedanaest godina i s molbom za mir.” Nakon druge Hodnje, 25. lipnja 1993., njezini sudionici su uputili Apel mira svim svjetskim državnicima. U njemu među ostalim stoji napisano:
Mi – ujedinjeni s 20 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta – zahtijevamo da poduzmete sve što je moguće da se ovaj rat zaustavi i da se uspostavi mir na Balkanu koji bi bio utemeljen na pravednosti!
Znakovita je Hodnja mira. Njezin cilj je Međugorje, centar mira iz kojeg se već trideset i osam godina čuje Gospin poziv na mir. Poruka ove Hodnje je jasna: To je molitva za mir u svijetu.
(www.jabuka.tv)
