Prvog radnog dana u lipnju, hrvatski poslodavci su na mirovinsko osiguranje prijavili 1.388 novozaposlenih radnika. Ukupan broj osiguranika na početku mjeseca bio je milijun i 520 000, što je oko 6.000 zaposlenih više nego krajem travnja, dok je karantena bila u punom jeku.
Hrvatska je iz izolacije izašla s približno jedan posto manje zaposlenih u odnosu na stanje koje je imala sredinom ožujka, piše Večernji list, ali kako je njihova ekonomija podložna velikim sezonskim promjenama – realniju sliku stanja na tržištu rada poslije korone, daje poređenje s istim razdobljem prošle godine.
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, kaže da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme imala 51.000 zaposlenih više. Tih 50-ak tisuća izgubljenih radnih mjesta, posljedica su korone, i to u turizmu, trgovini, transportu, uslužnim sektorima.
Na proljeće i ljeto 2019, hoteli i restorani su zapošljavali oko 30.000 radnika više nego danas, trgovina njih 8000 više, prijevoz – oko 2.000, a poljoprivreda je zadržala zaposlenost. Građevinski sektor je u plusu za oko 4000 radnika.
Veliku potražnju za građevinskim radnicima i majstorima potaknuo je potres, jer su vlasnici oštećenih zgrada i kuća sami krenuli u obnovu.
S Ekonomskog instituta Zagreb navode kako je u Hrvatskoj stupanj potražnje za radom još uvijek daleko ispod onog prije pandemije. Na primjer, u odnosu na svibanj 2019., u istom mjesecu 2020. potražnja je bila niža oko 40 posto, s tim što sada ima najmanje zanimanja za nekad najtraženija zanimanja.
Potražnja za trgovcima, konobarima i kuharima pala je 72, 85 i 74 posto, u odnosu na svibanj 2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim pokazateljima su zanimanja vezana za sanaciju pandemije i zagrebačkog potresa.
U odnosu na svibanj prošle godine, sada se traži 57 posto više zidara, te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za liječnicima i stomatolozima ide na 21 posto.
