POSUŠKI RADOVANJ

Hrastovina raste na europskoj visini

Posuški kraj je i planinarsko-brdski, a posebice se spominju planinski masivi Zavelim 1347 metara n/v (Kolakovac) i Radovanj iznad samog grada Posušja koje se spominje u pisanim dokumentima čak 1378.godine.

S visokih planina pa i manjih kota mnogo toga se vidi na sve strane. Tako se i s vrha Radovnja može mnogo toga vidjeti prema jugu ali i istoku, zapadu, pa i sjeveru. Kada krene (sve do sada) bogat program „Posuškog lita“ brojni se Posušani iz daleka svijeta okupe u svom kraju na susretima. Posebice u Rakitnu, te Bage na Topali ali i i drugi raseljeni i domaći Posušani. Većina njih, poebice mladi, žele  više doznati o svom dragom kraju pa tako i o  Radovnju (1134m/nv). koji je povijesna lokacija i po mnogo čemu zanimljiva – bogatoj šumi, posebice hrastu koji na njemu raste i do tisuću metara iznad mora.

Radovanj se s nebom ljubi…

 I  ove je godine hrastovina pomalo uranila i brdo je opet tema uz mnoge druge. Ima i razloga. To je, potvrđeno je u službenim zapisima, europski rekord hrastovine na tim visinama i treći u svijetu. HPD „Pločno“ se uspinjalo i na to „domaće brdo“ i planinari žele da to bude pravi događaj.

O Radovnju  su zapjevali i guslari: Radovane, starče ponositi ko ti može lita pribrojiti. Tvoja starost daleko nas vodi, od kako nas mila majka rodi.

A u klupskoj himni HŠK Posušje pok. Ivo Fabijan Mrvelj (posuško podrijetlo) zapjevao je, među ostalim, Radovanj se s nebom ljubi… Posuški pisac prof Ante Jukić zapisao je zanimljive priče o Radovnju s kojega ljeti redovito pušu blagi vjetrići, a zimi i jaki sjeverac. Čuli smo i i ovo u Rastovači – Kad s Radovnja bura puše, pršuti se bolje suše i mnogo toga o tom posuškom „starcu“ koji se ne da slomiti. 

Posuški.info/pc                                                                        

2 komentara

  • Pa koji je sada veći ili Zavelim 1347 m ili Radovanj 1378 godina.Nisam vidiš ni znao do sada da je zavelim narastao za 1 metar jer bu bi ne tako davno da je visok 1346…
    Čovječe članak je remek djelo i praznik za uši nakon turobne corone

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.