Epidemija izazvana koronavirusom predstavlja najozbiljniju prijetnju ekonomiji BiH uz opasnost ulaska u duboku recesiju, navedeno je u najnovijem izvješću Svjetske banke o stanju ekonomije na zapadnom Balkanu.
Oni procjenjuju kako se očekuje porast nezaposlenosti, pad potrošnje, produbljenje deficita i značajno smanjenje ekonomskog rasta, pišu Nezavisne novine.
Efekti će se, kako su istaknuli, osjetiti u gotovo svakom sektoru ekonomije, a posebno u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji, dok će poremećaj u lancima opskrbe i manja potražnja od EU dovesti do pada, kako industrijske proizvodnje, tako i izvoza robe i usluga.
“Najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavu fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica ove nezapamćene krize”, navedeno je u izvješću.
Oni su naveli dva moguća scenarija, od kojih bi u povoljnijem godišnji rast bio smanjen za 3,2 posto, a u nepovoljnijem scenariju za 4,2 posto. Povoljniji scenarij, kako kažu, podrazumijeva stavljanje virusa pod kontrolu i ukidanje mjera sredinom ljeta, dok nepovoljniji podrazumijeva produženje mjera i tijekom trećeg tromjesečja.
Dobra vijest je, po njihovom mišljenju, stabilnost valute i opstajanje valutnog odbora Centralne banke.
“Pokrivenost rezervama se čini adekvatnim zahvaljujući službenim prilivima, doznakama i direktnim stranim investicijama. Značajno je da Centralna banka ostane neovisna u krizi”, naglašeno je u izvješću. Dodali su kako je ekonomija u BiH značajno ovisna od izvoza robe, što je čini posebno ranjivom na prekide lanaca globalnih opskrbljivanja.
“Ove ekonomije su bolje uvezane u globalni lanac vrijednosti, putem solidne automobilske industrije i industrije auto-dijelova. To su ekonomije pogođene prekidom globalnih lanaca”, naglašeno je. Dodali su kako BiH ima poteškoće s pristupom međunarodnim tržištima kapitala te su zbog toga njihov jedini izvor financiranja međunarodne financijske institucije.
“U svim ekonomijama zapadnog Balkana sektori maloprodaje, ugostiteljstva i zabave čine preko deset posto zaposlenosti, a dobar dio tih djelatnosti se morao zatvoriti zbog epidemije”, naveli su u izvješću u kojem se ističe kako će nakon ove faze hitnog odgovora uslijediti faza ekonomskog oporavka, kada nadležne institucije trebaju biti spremne da pomognu pojedincima da nađu posao, olakšaju pristup kreditima, te osiguraju podršku tvrtkama da obnove svoje poslovanje.
“Od ključnog značaja će biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti. Osim trenutne krize, važno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti”, naglašavaju u Svjetskoj banci.
Linda van Gelder, direktorica za zemlje zapadnog Balkana u Svjetskoj banci, kaže kako će jačina recesije ovisiti od trajanja pandemije u Europi, a naglašava kako je pandemija izazvala pometnju u cijeloj regiji.
“Očekuje se da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom razdoblju, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to ovisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politika učiniti za prevazilaženje ove epidemije”, rekla je ona.
Dnevnik.ba
