Na konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine definiran je koridor Vc. Prometni je to pravac koji povezuje panonsku nizinu i područje Dunava sa središnjim Jadranom. Proteže se kroz tri države. Od Budimpešte, preko Osijeka i Sarajeva i završava u Pločama. Mađarska je svoj dio koridora u potpunosti završila prošle godine, a u Hrvatskoj je ostalo za izgraditi pet kilometara od Belog Manastira do mađarske granice, piše Večernji list BiH. Ti su radovi u punom jeku i trebali bi biti gotovi ove godine. Najviše “šteka” izgradnja koridora u BiH, gdje je i teren najzahtjevniji. Trenutačno je izgrađeno tek malo više od trećine dionice. Na pojedinim dionicama izgradnja je u tijeku, a za neke se tek čeka početak radova.
Do mađarske granice
Ekipa Pixsella posjetila je veliko gradilište sjeverno od Belog Manastira, gdje se dovršava posljednjih pet kilometara autoceste A5, čime će se hrvatski dio koridora Vc konačno spojiti s mađarskom mrežom autocesta. Riječ je o hrvatskom dijelu europskog prometnog koridora Budimpešta – Sarajevo – Ploče, poznatom i pod nazivom Slavonika. Osijek i Beli Manastir povezani su autocestom više od dvije godine, a na njoj se nalazi i najduži most u Hrvatskoj – onaj preko Drave. No, dionica do mađarske granice, iako duga samo pet kilometara, iznimno je tehnički zahtjevna. Najveći izazov pri gradnji predstavlja vijadukt Karašica, dugačak 318 metara, koji premošćuje rijeku Karašicu i međunarodnu željezničku prugu. Radovi su u završnoj fazi, a projekt vrijedan 46 milijuna eura u potpunosti financira Europska banka za obnovu i razvoj putem posebnog zajma.
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
– Na dionici je osam objekata, među kojima su dva nadvožnjaka preko autoceste te tri objekta unutar trase. Najveći izazov predstavlja vijadukt Karašica, dug 318 metara, dok su nasipi na pojedinim dijelovima visoki do 14 metara. Ugrađeno je oko 600 tisuća kubika nasipa – rekao je nadzorni inženjer Marko Dujmović. Predstavnik izvođača radova Tomislav Kuna kaže kako radovi napreduju u skladu s planom.
– Na nekih smo 75 posto dovršenosti radova. Nasip je završen na cijeloj dionici, a trenutačno se izvode radovi na kolničkoj konstrukciji. Unutarnja odvodnja također je pri kraju, dok su na svim objektima donji ustroji gotovi, a u tijeku su završni radovi na gornjem ustroju i opremanju – ističe Kuna. Iz Hrvatskih autocesta potvrđuju da će radovi biti dovršeni do kraja lipnja ove godine, nakon čega slijedi tehnički pregled i otvaranje za promet.
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
– Ovo je posljednja dionica koridora Vc u Hrvatskoj, dok je Mađarska već dovršila svoj dio. U Bosni i Hercegovini radovi također napreduju. Po završetku ove dionice putovanje između Osijeka i Budimpešte trebalo bi trajati kraće od dva sata – objasnio je Sanjin Velebit Pešut, pomoćnik direktora za građenje i održavanje u HAC-u. A što je uistinu s izgradnjom koridora Vc kroz BiH? Izgradnja autoceste na koridoru Vc traje više od dva desetljeća. No, dosad nije završeno ni 50 posto ukupne tranše od sjeverne do južne granice BiH. Od 325 kilometara, kolika je ukupna dužina koridora Vc, do sada je izgrađeno 138 kilometara. Cijeli koridor kroz BiH trebao bi biti završen do 2030.
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
– U Federaciji BiH izgrađeno je 138 kilometara autoceste. Dakle, na pola smo puta koridora Vc kroz Federaciju BiH, koji je ujedno i najduži s najzahtjevnijim terenom u BiH – kazao je nedavno direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić. Što se tiče sjevernog dijela koridora, Lasić kaže kako je strateški plan da do kraja 2026. godine bude završena autocesta od Sarajeva odnosno Bradine do krajnje točke na Savi. U prvom dijelu godine trebala bi biti ugovorena gradnja tunela Prenj koji će skratiti vožnju od Mostara do Sarajeva za 30 minuta, a njegovo puštanje u promet trebalo bi označiti kraj radova na izgradnji koridora Vc kroz FBiH.
Novih 30-ak kilometara
Na izgradnji koridora kroz BiH trenutačno je aktivno sedam gradilišta na kojima se izvode radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara. Građani BiH će do kraja 2025. godine dobiti novih 30-ak kilometara koridora Vc, što će značajno skratiti putovanje magistralnom cestom M-17 od Zenice prema sjeveru države, ali i prema jugu od Bune prema Republici Hrvatskoj. Uz već planirane dionice, otvaranje novih gradilišta i nastavak gradnje donose dodatne prednosti za prometnu infrastrukturu, čime će se omogućiti brži i učinkovitiji promet i za putnike i za prijevoznike robe. Ranije su iz Autocesta FBiH najavili otvaranje dionica Putnikovo Brdo – Medakovo (8,5 km) kod Tešnja, Stara stanica – Golubinja (10 km) kod Zenice te Buna – Počitelj (7,2 km) na jugu zemlje, dok su iz Autoputeva RS-a najavili otvorenje dionice Kostajnica – Putnikovo Brdo u dužini od oko 5,6 kilometara.
S otvaranjem novih 30-ak kilometara građani BiH će putovati od Sarajeva do Zenice autocestom, zatim magistralnom cestom od Zenice do Nemile, ponovno autocestom do Golubinje, a zatim magistralnom cestom do Medakova, gdje će se moći uključiti na autocestu prema Gradišci. Hercegovina će dobiti nova, funkcionalna 7,2 kilometra autoceste koja se nadovezuju na već izgrađenu dionicu od Počitelja do granice s RH. Iz Autoputeva RS-a ranije su kazali da će dobojska obilaznica biti gotova do kraja godine ako ne bude većih problema te da će se ona povezati s autocestom koja već ide kroz RS prema Gradišci.
