Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik potpisao je brisanje presude za stranačkog kolegu iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Mladena Gajića, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi, iako je Okružni sud u Banjoj Luci upozorio da se time degradira autoritet pravomoćne presude i onemogućuje svrha kažnjavanja.
Tijekom 2024. godine potpisano je ukupno 16 pomilovanja u Bosni i Hercegovini – bez objašnjenja o razlozima zbog kojih su dodijeljena, budući da zakon na to ne obvezuje službenike.
Najviše pomilovanja dali su Dodik i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Lidija Bradara, a uglavnom su se odnosila na brisanje presuda ili smanjenje zatvorskih kazni.
Pomilovanje, osim predsjednika entiteta, mogu dati i članovi Predsjedništva BiH te gradonačelnik Brčko distrikta, čime mogu promijeniti ili ublažiti kazne i izbrisati presude. Zakon nije ograničio koliko pomilovanja koji funkcioner može dati niti u kojem vremenskom roku.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) godinama prati odobravanje olakšica osuđenicima u BiH. Podaci pokazuju da funkcioneri potpisuju pomilovanja ne uzimajući u obzir mišljenje struke.
Pomilovanja predsjednika Dodika
Mladen Gajić osuđen je u srpnju 2022. godine jer je, kao direktor JZU Bolnica „Sveti Apostol Luka“ u Doboju, prekršio zakon pri nabavi zaštitnih odijela i maski tijekom pandemije koronavirusa 2020. godine. Sklopio je ugovor s banjalučkom turističkom agencijom „Travel for fun“, koja nije imala dozvolu za promet medicinskim sredstvima. U isporučenoj robi, čiji prijem direktor Gajić nije nadzirao, našle su se i naočale za varenje i brušenje. Nabava je provedena pregovaračkim postupkom bez objave natječaja.
Grad Doboj oštećen je za više od 82 tisuće KM.
Gajić se dogovorio s Republičkim javnim tužiteljstvom da prizna krivnju, odrekavši se suđenja u kojem bi javnost mogla čuti detalje o nabavi, pa je osuđen na 10 mjeseci zatvora.
U presudi piše da Gajiću nije mogao biti zabranjen niti ograničen rad jer je optužen za blaže kazneno djelo − nesavjestan rad u službi. Nije mogao dobiti ni veću kaznu jer ga Tužiteljstvo nije teretilo za eventualno ugrožavanje života osoblja i pacijenata zbog korištenja neadekvatne opreme.
Gajić je Gradu Doboju platio 82.320 KM štete i otkupio neizdržanih sedam mjeseci zatvora za 10.500 KM. Naredne, 2023. godine, zamolio je svog stranačkog šefa Milorada Dodika za pomilovanje, tražeći najbolju opciju – brisanje presude. U zahtjevu je naveo da će poštovati pravni poredak Republike Srpske i da neće počiniti novo kazneno djelo, da je visokoobrazovana osoba sa znanstvenim titulama, da mu brisanje presude treba za daljnju karijeru te da je obeštetio proračun Doboja iako na to nije bio obvezan.
Ministarstvo pravde RS-a, na čijem je čelu ministar Miloš Bukejlović, također stranački kolega iz SNSD-a, nije imalo ništa protiv, ali je Okružni sud u Banjoj Luci prigovorio. Sudac Blagoje Dragosavljević, koji je izrekao presudu, obrazložio je da je Gajić već iskoristio sve zakonske pogodnosti: optužnica mu je izmijenjena u blaže kazneno djelo, potpisao je sporazum o priznanju krivnje i otkupio kaznu, pa bi pomilovanje potpuno obesmislilo pravomoćnu presudu i onemogućilo prevenciju takvog ponašanja, što je svrha kazne.
„(…) a osuđenom bi se omogućilo da se kandidira za javne dužnosti iako je u obavljanju istih već počinio kazneno djelo za koje je osuđen na kaznu zatvora“, napisao je sudac Dragosavljević i skrenuo pozornost na to da Gajić nije platio štetu Gradu Doboju iz moralnih razloga i dobrovoljno, kako je naveo u zahtjevu, već zato što je to bio uvjet da Sud prihvati njegov sporazum o priznanju krivnje s Tužiteljstvom.
U dopisu Suda navedeno je da evidencija o osuđivanosti treba spriječiti osuđenike da ponovno obavljaju javne funkcije. Pomilovanje koje se daje samo kako bi se netko ponovno vratio na funkciju nema opravdanje, smatra Sud – nedopustivo je i degradira autoritet i značaj pravomoćne presude.
Međutim, predsjednik Dodik nije uzeo u obzir argumente suca, već je potpisao pomilovanje svom stranačkom kolegi Gajiću, a potom ga podržao u nastavku rada na poziciji direktora bolnice u Doboju.
Gajić nije odgovorio na pozive CIN-a, a odvjetnik Siniša Mikić, koji ga je zastupao u kaznenom postupku, kaže da je brisanje presude bila jedina moguća opcija pomilovanja: „Njemu nikakvu uslugu nisu napravili tim brisanjem jer bi se to obrisalo po sili zakona“. Dodao je da se nakon određenog perioda sve kazne do tri godine zatvora brišu po sili zakona, što se naziva zakonskom rehabilitacijom.
Dodik je 2024. godine pomilovao šestoricu osuđenih.
Uz Gajića su obrisane presude trojici osuđenih za tjelesne ozljede i tučnjave, koji su dobili novčane ili uvjetne kazne. Preostala dvojica, osuđena za ugrožavanje sigurnosti i zlouporabu položaja, dobili su prijevremenu slobodu – jednom je ostatak zatvorske kazne zamijenjen uvjetnom, a drugom oprošten.
Među njima je bivši zamjenik javnog pravobranitelja RS-a Mirko Stojčinović, osuđen u srpnju 2021. na Okružnom sudu u Banjoj Luci na dvije i pol godine zatvora zbog zlouporabe položaja ili ovlasti. On je 2016. godine neosnovano odustajao od žalbi pri zastupanju Grada Banje Luke u sporovima za nekretnine vrijedne najmanje 7,3 milijuna KM. Pritom je ometao kolege koji su to namjeravali učiniti kako bi osigurali uspjeh Gradu.
Uz zatvorsku kaznu Stojčinoviću je bilo zabranjeno da tri godine nakon pravomoćnosti presude radi kao državni službenik. U dobojski zatvor upućen je u svibnju 2023. i otamo je pisao Dodiku, zatraživši da ga oslobodi zatvora i mjera zabrane.
Naveo je da ga je na poziciju pravobranitelja izabrala Narodna skupština RS-a, da je bio uspješan u radu, da je sudjelovao u stvaranju Republike Srpske i bio zapovjednik obrane Doboja te da ga je visoki predstavnik OHR-a Paddy Ashdown smijenio s mjesta načelnika općine. Opisao je sebe kao čovjeka koji vegetira otkad mu je određen pritvor.
I u ovom postupku zatraženo je mišljenje Ministarstva pravosuđa RS-a, koje opet nije imalo prigovor na zahtjev, te od Okružnog suda u Banjoj Luci, koji se ponovno protivio pomilovanju. Sudac Pane Gavrić, koji je izrekao presudu, zaključio je da su se sve okolnosti već razmotrile pri izricanju kazne. Sud je objasnio da će zatvorska kazna i mjere zabrane rada u državnim organima postići svrhu kažnjavanja, dok bi pomilovanje bilo u suprotnosti s Kaznenim zakonom RS-a.
Dodik se i u ovom slučaju oglušio na navode Suda. U srpnju 2024. potpisao je pomilovanje, oslobodivši Stojčinovića ostatka zatvorske kazne.
Stojčinović je nakon 17 mjeseci u zatvoru izašao na slobodu kao umirovljenik s mirovinom od oko 1.400 KM. Preko odvjetnika je poručio da ne želi komentirati svoj slučaj.
Pomilovanja predsjednice Bradare
Predsjedništvo BiH u 2024. godini nikome nije dalo pomilovanje, a tadašnji gradonačelnik Brčko distrikta Zijad Nišić pomilovao je dvojicu osuđenika. Jedan je bio osuđen za teško kazneno djelo protiv javne sigurnosti i dobio je smanjenje zatvorske kazne za šest mjeseci, dok je drugi bio osuđen za neovlaštenu proizvodnju narkotika i dobio je brisanje presude.
Predsjednica FBiH Lidija Bradara prošle je godine pomilovala osmero osuđenih za različita kaznena djela, pri čemu je većina dobila blaže zatvorske kazne.
Među njima je i vlasnik tvrtke „Građevinska djelatnost Vlada“ iz Gruda, Boro Braćić, kojem je Bradara omogućila da, ako želi, u mostarskom zatvoru provede manje od 15 mjeseci na koliko je bio osuđen. Bradara mu je umanjila kaznu za šest mjeseci, dajući mu priliku da kaznu otkupi, budući da Kazneni zakon omogućuje otkup kazni do godine dana zatvora. On to zasad nije učinio, a njegova odvjetnica Ivana Grizelj Ćorluka nije htjela, bez konzultacije s klijentom, reći hoće li to učiniti.
Braćić je osuđen u travnju 2024. zbog propusta koje je počinio kao vlasnik građevinske tvrtke jer sredinom 2018. godine nije postavio radnu i zaštitnu skelu kako bi zaštitio radnike koji su postavljali krov na objektu. Radnik Ahmo Bećirović iz Živinica pao je s visine od šest metara, a Sud je zaključio da je Braćićev propust doveo do njegove smrti, što je okvalificirano kao teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine te nepropisno izvođenje građevinskih radova.
U obrazloženju Općinskog suda u Ljubuškom navedeno je da je Braćić kriv zbog nehaja, a ne namjere, ali da se svrha kažnjavanja može postići jedino izricanjem zatvorske kazne. Društvo mora poduzeti učinkovite mjere prevencije kako bi odvratilo potencijalne počinitelje ovog kaznenog djela, smatrao je Sud.
Međutim, predsjednica FBiH Lidija Bradara nije se s time složila te je već osam mjeseci nakon presude izmijenila odluku Sudskog vijeća.
Sličnu priliku iskoristila je i Mirzeta Subašić, članica Saveza za bolju budućnost, pravomoćno osuđena u listopadu 2021. na godinu i šest mjeseci zatvora jer je, kao direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona, nezakonito zapošljavala u toj instituciji.
U zatvoru nije provela nijedan dan jer joj je Općinski sud u Tešnju odobrio odgodu izvršenja kazne, pa je pomilovanje u srpnju 2024. dočekala na slobodi. Bradara joj je pomilovanjem smanjila kaznu za šest mjeseci – točno koliko je potrebno za otkup kazne ili mogućnost izdržavanja kazne kod kuće uz elektronički nadzor.
Odmah nakon pomilovanja Subašić se obratila Sudu, zamolivši da joj se omogući plaćanje u ratama jer joj je to prevelik iznos da plati odjednom. Navela je da joj ne bi odgovaralo izdržavanje zatvorske kazne uz elektronički nadzor jer je bolesna i mora ići liječniku.
Iako zakon propisuje da se zamijenjena zatvorska kazna plaća odmah, tadašnji predsjednik Suda Zdravko Popović odobrio je njezin zahtjev te omogućio plaćanje 36.000 KM u šest rata tijekom jedne godine.
Baza podataka o pomilovanjima
Podaci o pomilovanjima koje su ovlašteni dužnosnici odobrili od 2003. do kraja 2024. godine nalaze se u bazi podataka Centra za istraživačko novinarstvo i dostupni su svim građanima jednostavnom pretragom. U bazi se, između ostalog, mogu pronaći podaci o vrsti pomilovanja, dužnosnicima koji su ih potpisali te osuđenicima koji su ih primili.
Najveći broj pomilovanja potpisao je bivši predsjednik FBiH Niko Lozančić. On je od sredine 2003. do sredine 2005. godine pomilovao 460 osuđenika.
Šta euri rade ma kobite pomilovao bez love