Mnogi od nas bez lijekova ne mogu živjeti. Prodaja lijekova raste iz mjeseca u mjesec, što dovoljno govori o zdravstvenom stanju stanovništva, piše Večernji.
Kupuju se šakom i kapom jer rješavaju glavobolju, skidaju visoku temperaturu, podižu imunitet. Iz godine u godinu troše se deseci milijuna maraka na razne medikamente.
Nekontrolirana upotreba
Prema podacima iz istraživanja provedenog 2022., najčešći proizvodi koje građani BiH imaju u svojim kućnim ljekarnama su proizvodi koji se regularno mogu izdavati bez liječničkog recepta – tablete, kapsule, masti i gelovi za uobičajene zdravstvene probleme i bolesti, što je izjavilo 85% ispitanika istraživanja. Vrste lijekova koje građani imaju u svojim kućnim ljekarnama, bez obzira na to ubrajaju li se u one koji se regularno izdaju na recept ili ne, najčešće su antipiretici, tj. lijekovi za snižavanje povišene temperature (74%), te za prehladu, kašalj ili bolno grlo (70%). Čak 69% ispitanika uvijek pri ruci ima analgetike, kućne ljekarne bh. građana sadrže i proizvode za površinsku obradu rana (37%), a isto toliko ispitanika (37%) posjeduje preparate za gastrointestinalne probleme i dijareju. Antialergijski proizvodi pokazuju globalni rast u upotrebi, a u BiH 29% populacije ističe da u kućnim ljekarnama ima ove lijekove. Kad je riječ o akutnim zdravstvenim problemima, istraživanje je pokazalo kako su najčešći akutni problemi glavobolja, bol u leđima i udovima (84%). Čak 44% populacije uzima analgetike na mjesečnoj razini, dok ih 22% ispitanika koristi bar jednom tjedno. Međutim, konzumiranje ove vrste lijekova moglo bi se značajno smanjiti.
Naime, do sada su analgetici poput Brufena, Aspirina, Andola i Caffetina bili lako dostupni bez recepta, no nova pravila farmaceutske inspekcije uvode stroži nadzor nad njihovom prodajom. Odsad će se veće doze ovih lijekova moći dobiti isključivo uz liječnički recept, čime se sprječava njihova nekontrolirana upotreba, javlja Oslobođenje. Ova regulativa, iako na snazi već godinama, često je bila zaobilažena u pojedinim ljekarnama, ali su inspekcijske kontrole u posljednje vrijeme pojačane kako bi se osigurala striktna primjena pravila. Iz Županijske uprave za inspekcijske poslove SŽ-a potvrđuju da farmaceutska inspekcija kontinuirano prati poštovanje režima izdavanja lijekova, a nadzor će se nastaviti i tijekom 2025. godine.
“Zakonom o ljekarničkoj djelatnosti propisano je da ljekarne moraju poštovati režim izdavanja lijekova utvrđen dozvolom o stavljanju lijeka u promet. Također, zabranjeno je nuđenje materijalne koristi osobi koja propisuje ili izdaje lijek”, navode iz inspekcije.
“Istim zakonom propisano je i da se lijekovi propisuju i izdaju na recept, odnosno bez recepta, u ovisnosti o režimu izdavanja lijeka utvrđenog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet, koju je izdala Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, suglasno odredbama državnog zakona te propisima donesenim na osnovi tog zakona”, dodaju iz ŽUIP-a.
Prema pravilima, bez recepta se mogu izdati samo lijekovi koje je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH odobrila kao takve. I antibiotici u BiH smiju se prodavati samo uz liječnički recept. Ipak, pojedine ljekarne ih prodaju i bez recepta, što je pokazalo istraživanje. Građani BiH antibiotike koriste mnogo češće nego što je to medicinski opravdano, kako za ljude tako i za životinje, jer nema kontrole njihove primjene, što dovodi do velike otpornosti na primjenu lijeka i njihovo djelovanje te zabrinjava stručnjake zdravstvenog sektora.
Problem s antibioticima
BiH je po potrošnji antibiotika u rangu s Francuskom i Španjolskom, koje imaju jako visoku antimikrobnu rezistenciju. Svjetska zdravstvena organizacija kao jedan od ključnih prioriteta 21. stoljeća stavila je borbu protiv antimikrobne rezistencije jer će ona biti jedan od vodećih uzroka bolesti i smrti u ljudskoj populaciji u 21. stoljeću. Podaci iz istraživanja Regionalnog ureda SZO-a za Europu o znanju, stavovima i ponašanju ljudi u vezi s antimikrobnom rezistencijom otkrili su da dvanaest posto ispitanika u BiH koristi antibiotike bez medicinskog recepta.
Samoprijavljena potrošnja antibiotika u BiH iznosi 52% u usporedbi s 23% u državama članicama EU/EEA prema istraživanju Eurobarometra (što predstavlja najnižu razinu prijavljenu od 2009.). Također, 53% ispitanika u BiH pogrešno vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, dok 49% smatra da su učinkoviti protiv prehlade. Osim toga, 78% ispitanika izjavilo je da je imalo recept za antibiotik, dok je 8% bilo nesigurno kako je dobilo antibiotike.
