Suzbijanje korova u krumpiru obavezna je agrotehnička mjera koja se provodi na različite načine. Danas najveći broj proizvođača, ali i hobista koristi herbicidne pripravke, najčešće nakon sadnje a pri nicanja krumpira. Jedan od najboljih pripravaka za tu namjenu je Stomp aqua.
Uspješna proizvodnja krumpira uz mnoge agrotehničke zahvate zasniva se i na pravovremenom i učinkovitom suzbijanju korova. Korovi ovoj okopavini nanose značajne direktne ali i indirektne štete. Čini se da korovi ne utječu na sadržaj suhe tvari ili na druge sastojke gomolja, no mogu znatno doprinijeti pojavi i širenju bolesti i štetnika krumpira. Tako primjerice lobodu, šćir i tušt napada gljivična bolest krumpira pod nazivom bijela noga. Krumpirova zlatica, osim na krumpiru zadržava se i na crnoj pomoćnici koja je česta u krumpiru.
Kritično razdoblje zakorovljenosti i vrste korova
Kao i većini okopavinskih kultura, korovi krumpiru najviše štete u prva dva, tri tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove. Ovo razdoblje nazivamo kritičnim razdobljem zakorovljenosti.
Upravo stoga, rano nicajući korovi imaju veći utjecaj na prirod, stoga ih je potrebno pravovremeno suzbiti.
Zajedno s krumpirom niče veliki broj jednogodišnjih širokolisnih korova. Prije svega to su loboda, mišjakinja, dvornik, gorčica i dr. Nešto kasnije javljaju se limunđik, šćir, mračnjak i crna pomoćnica. Kad zatopli niknut će i jednogodišnje korovne trave, muhari, koštan i svračica. Višegodišnji širokolisni korovi kao npr. slak, osjak, ladolež te višegodišnje trave, pirika i divlji sirak, niču tijekom cijele sezone. Svi ovi korovi u velikoj mjeri štete krumpiru.
Suzbijanje korova u krumpiru
Suzbijanje korova u krumpiru najčešće provodimo primjenom mehaničkih ili kemijskih mjera. Mehaničke mjere, primjerice brananje, okopavanje, nagrtanje i pročupavanje izbjeglih biljaka nekad se redovno provodilo, a neke od spomenutih mjera provode se i danas.
Mehaničko suzbijanje danas je provedivo samo na manjim površinama i u područjima s dovoljno radne snage. Usprkos tomu, najčešće postignuti učinci nisu zadovoljavajući. Mehaničke su mjere danas samo dopuna kemijskim mjerama suzbijanja korova.
Danas se kao i u većini ekonomski značajnijih kultura korov u krumpiru suzbija primjenom herbicida. Ova mjera u krumpiru počela je početkom šezdesetih godina, te danas raspolažemo s većim brojem različitih selektivnih pripravaka kojima se više ili manje uspješno rješava problem korova u ovoj kulturi. Herbicide u krumpiru moguće je primijeniti prije sadnje, nakon sadnje, a prije nicanja te nakon nicanja krumpira.
FRIEND PILLOWS potražite u svim bolje opskrbljenim trgovinama u BiH.
Suzbijanje korova nakon sadnje a prije nicanja krumpira
Tržni proizvođači krumpira, ali i hobisti, najčešće se odlučuju za primjenu herbicida nakon sadnje, a prije nicanja krumpira. Za suzbijanje korova u krumpiru u ovom roku, na tržištu je dostupno nekoliko herbicidnih pripravaka kojima uspješno možemo suzbijati i širokolisne i uskolisne korove. Danas se najčešće za tu namjenu koristi pripravak Stomp Aqua u dozi od 250-300 ml/dulum.
Puno više informacija o suzbijanju korova u krumpiru i primjeni pripravka Stomp Aqua doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
