U intervjuu za emisiju “Kompas” na Radioteleviziji Herceg-Bosne, ugledna mostarska odvjetnica Nada Dalipagić istaknula je značaj odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju atentata na Jozu Leutara, bivšeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije BiH. Prema njezinim riječima, ovom odlukom priznati su ozbiljni propusti tužiteljstva u vođenju istrage o ovom neriješenom ubojstvu iz 1999. godine.
Jozo Leutar stradao je 16. ožujka 1999. godine u Sarajevu, kada je eksplozivna naprava postavljena u njegov službeni automobil detonirala na putu prema poslu. Nakon dvanaest dana borbe za život, preminuo je u bolnici. Unatoč proteku više od dva desetljeća, počinitelji i nalogodavci ovog atentata nisu privedeni pravdi.
Edin Garaplija, bivši pripadnik bošnjačke tajne službe AID, iznio je tvrdnje da je ubojstvo Leutara djelo tzv. “duboke države” unutar BiH, te da se i danas sustavno prikrivaju tragovi koji bi mogli dovesti do odgovornih. Garaplija je podnio kaznenu prijavu protiv nekoliko visokopozicioniranih osoba, uključujući Bakira Izetbegovića, Kemala Ademovića, Osmana Mehmedagića i Nedžada Herendu, optužujući ih za sudjelovanje u političkim ubojstvima, uključujući i Leutarovo.
Nakon atentata, šestero Hrvata bilo je optuženo i suđeno za sudjelovanje u ubojstvu Joze Leutara. Međutim, postupak je bio obilježen kontroverzama i optužbama za montirani proces, a svi optuženi su na kraju oslobođeni zbog nedostatka dokaza.
Odluka Ustavnog suda BiH iz 2021. godine, donesena na temelju apelacije Ivice Leutara, sina pokojnog Joze Leutara, utvrdila je povredu prava u vođenju istrage. Odvjetnica Dalipagić naglasila je da je ovo jedna od njezinih najdražih pobjeda u pravosuđu te izrazila nadu da će se, unatoč protek vremena, proces konačno privesti kraju i odgovorni biti sankcionirani.
Unatoč brojnim opstrukcijama tijekom godina, postoje naznake da dokumentacija vezana uz ubojstvo Leutara nije uništena, već se vješto skriva. Garaplija je istaknuo da je u svojoj kaznenoj prijavi dostavio oko tisuću dokumenata koji su spašeni i nalaze se u arhivi Haaškog suda, što daje nadu da bi se istraga mogla uspješno okončati.
Ovaj slučaj i dalje ostaje jedno od najpoznatijih nerazjašnjenih političkih ubojstava u Bosni i Hercegovini, simbolizirajući izazove s kojima se suočava pravosudni sustav u zemlji u borbi protiv “duboke države” i njezinih utjecaja.
