Tromjesečna manjinska vlada francuskog premijera Michela Barniera srušena je u srijedu u zahtjevu za izglasavanje nepovjerenja koji su podržali ljevičarski i krajnje desničarski opozicijski zastupnici.
Krajnje desničarski nacionalisti Marine Le Pen i ljevičarski savez zajedno su glasali za svrgavanje vlade. Ukupno, 331 od 577 poslanika u Nacionalnoj skupštini – donjem domu francuskog parlamenta – povuklo je podršku Barnieru.
Barnier je sada dužan podnijeti svoju ostavku i ostavku vlade predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Kolaps, koji je ubrzan borbom oko Barnierovog proračuna štednje, gura jednog od najmoćnijih europskih igrača u dublja politička previranja usred velikih gospodarskih izazova.
Prema francuskom ustavu, novi parlamentarni izbori ne mogu se održati prije godinu dana nakon zadnjih izbora u srpnju.
Niti jedan politički blok nema apsolutnu većinu u parlamentu, što znači da je malo vjerojatno da će se moći formirati nešto jače od manjinske vlade.
Posljednji put kada je francuska vlada svrgnuta glasanjem o povjerenju bilo je 1962. godine.
Barniera, veterana konzervativnog francuskog političara koji je poznat po tome što je vodio pregovore Europske unije s Britanijom o izlasku te zemlje iz bloka, Macron je izabrao za premijera u septembru.
Barnier je preuzeo posao nakon sedmica neizvjesnosti izazvanih Macronovom odlukom da održi prijevremene parlamentarne izbore u lipnju i srpnju u pokušaju da ojača svoju potporu.
Njegov poraz u srijedu bio je očekivan i uslijedio je nakon što su ljevičarski savez Nova narodna fronta (NFP) i Nacionalni skup (RN) Le Pen podnijeli prijedloge za izglasavanje nepovjerenja.