U ranim jutarnjim satima održana je izvanredna sjednica Vijeća za sigurnost u Prištini. Njome je predsjedao kosovski premijer Albin Kurti, koji se prethodno sastao sa zapovjednikom KFOR-a, a prije toga je i izvanredno održao konferenciju za novinare.
Za to vrijeme na terenu ekipe užurbano rade na obnovi oštećenog kanala Ibar-Lepenac. Radi se o ključnoj točki u Donjim Varagama, gdje je sinoć oko 19 sati aktivirana veća količina eksploziva. Vlada u Prištini, kao i sam Kurti, izravno je optužila Aleksandra Vučića i Milana Radoičića za organizaciju napada, a sada povezuju ovaj napad i s ukrajinsko-ruskim sukobom, što je ranije učinila i Donika Gervala-Švarc.
„Ova sjednica sazvana je nakon trećeg napada u posljednja 72 sata, koji je ovog puta ciljao kritičnu infrastrukturu zemlje – sustav opskrbe vodom i proizvodnju električne energije“, priopćeno je.
Eksplozije su se dogodile 26., 28. i 29. prosinca.
Kao i ranije sam Kurti, te predsjednica Vjosa Osmani, Vijeće upire prstom prema srpskim vlastima i dijelovima Srba na Kosovu.
„Prvi pokazatelji sugeriraju da je ovaj napad orkestrirao srpski državni aparat, koji ima kapacitete za ovakve kriminalne i terorističke napade. Elementi terorističkih organizacija ‘Civilna zaštita’ i ‘Sjeverna brigada’, kao i glavni kriminalac Milan Radoičić, pod dirigentskom palicom predsjednika i Vlade Srbije, planiraju i izvode takve profesionalne napade u Srbiji“.
Otišli su i korak dalje, proširujući optužbe na Rusiju.
„Također je ukazana vjerojatna povezanost s napadima agresivne Rusije na Ukrajinu na energetske kapacitete tijekom ovog tjedna, koji su ostavili više od milijun ukrajinskih kućanstava bez električne energije upravo pred zimu“, navodi se u priopćenju ove vlade oko 3:30 ujutro.
Tijekom sjednice, članovi Vijeća diskutirali su o hitnim mjerama koje su poduzete i koje se poduzimaju kako bi se ublažile posljedice napada i osigurala sigurnost kritične infrastrukture na Kosovu. Poduzeti su konkretni koraci za vraćanje situacije u normalu, navodi se dalje u priopćenju vlade.
Vijeće za sigurnost također je odobrilo dodatne mjere za jačanje sigurnosti oko objekata i usluga od kritičnog značaja, poput mostova, trafostanica, antena, jezera, kanala, itd. Policija Kosova i Kosovske sigurnosne snage bit će aktivirane na terenu u tu svrhu. Također je intenzivirana međuinstitucionalna i međunarodna suradnja kako bi se spriječili slični napadi u budućnosti.
„Naša država je odlučna i spremna da zaštiti svoje građane i kritičnu infrastrukturu. Nećemo tolerirati takve akte koji imaju za cilj destabilizaciju Kosova i ugrožavanje mira i demokratskog funkcioniranja. Situacija je stavljena pod kontrolu i ide prema normalizaciji. Pozivamo sve međunarodne aktere da osude ovaj napad koji nam je nanio velike štete.“
Prethodno se Kurti u izvanrednom obraćanju požalio i na to da na Sjeveru nema Kosovskih sigurnosnih snaga.
„Sjećate li se prošlog ljeta, koliko su bili prisutni pozivi da policija ne nosi duge cijevi, ili da se smanji broj policajaca, kako se ne bi realizirali napadi?“, kazao je Kurti na konferenciji za novinare u odgovoru na novinarsko pitanje.
U obraćanju je pozvao građane da budu mirni i da kontinuirano prate službena uputstva i priopćenja, a s druge strane:
„Odbijte da vas obavještavaju neki dobro poznati portali, i da su nažalost neki više, a neki manje, postali dio hibridnog rata protiv Republike Kosovo, naroda Kosova i cijelog albanskog naroda“.
Sada i vlada naglašava isto: „Institucije Kosova ostaju maksimalno angažirane kako bi jamčile sigurnost i dobrobit građana i osigurale da počinitelji ovih nezakonitih radnji odgovaraju pred zakonom. Također pozivamo građane da ne nasjednu na dezinformacije i pogrešna tumačenja hibridnog rata protiv naše države i naroda“.
U Srbiji pak sve demantiraju.
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić oštro je osudio napad na kanal Ibar-Lepenac koji se dogodio.
“Srbija najoštrije osuđuje nedavni napad na kanal Ibar-Lepenac. Ovaj duboko uznemirujući čin sabotaže ugrožava živote i egzistenciju brojnih ljudi u okruženju. Ibar-Lepenac je ključna vodena arterija, od suštinskog značaja za proizvodnju električne energije, poljoprivredu, opskrbu pitkom vodom i opću dobrobit zajednica koje ovise od njega. Takvi destruktivni postupci su neprihvatljivi i prijete krhkoj stabilnosti koju nastojimo očuvati.
Eksplozije su se dogodile 26., 28. i 29. prosinca.
Koje godine? Ove sigurno nije.