Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara i kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom.
Obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu nazočio je načelnik općine Posušje Ante Begić zajedno s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HB Posušje. Sudjelovali su u mimohodu ‘Korak po korak’, a potom su uz molitvu položili cvijeće i zapalili svijeće ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke u Škabrnji.
Učenici Srednje strukovne škole Posušje bili su na čelu Kolone sjećanja u Vukovaru, zajedno s još 2.656 mladih noseći majice s imenima žrtava Vukovara u sklopu velike inicijative „Umjesto njih“. Time su iskazali čast žrtvama Vukovara, da mladi koji nisu bili sudionici rata, na ovaj način osjete osobniju povezanost s jednim od njih.
Mlade iz Posušja vodili su predsjednik Općinskog vijeća Mario Knezović, koji je ujedno i ravnatelj škole, te njihovi profesori. U Vukovar je otišao još jedan autobus hodočasnika u organizaciji općine Posušje.
Osim izaslanstava ovim tužnim obljetnicama nazočili su i brojni Posušani koji su posjetili ova mjesta u vlastitom aranžmanu obiteljski, s prijateljima ili sa suborcima.
Posušje je tako i ove godine svojom nazočnošću na obilježavanju žrtava Vukovara i Škabrnje nedvosmisleno pokazalo važnost očuvanja sjećanja na Domovinski rat i njegove žrtve.
PAD VUKOVARA
Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
ZLOČINI U ŠKABRNJI
Uz žrtvu Vukovara, prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Zločin u Škabrnji izveden je planski, istovremeno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja.
