U noći s 26. na 27. listopada, odnosno ovog vikenda sa subote na nedjelju, kazaljke na satu pomiču se jedan sat unatrag. Točnije, kazaljke se pomiču s 3:00 sata ujutro na 2:00 sata čime završava ljetno, a počinje zimsko računanje vremena.
Nakon pomicanja kazaljki dani će biti kraći, no utjeha je da ćete u noći pomjeranja kazaljki moći spavati sat vremena dulje. Smatra se kako je ovakvo računanje vremena zapravo ispravno, a u njemu sudjeluje otprilike 70 posto zemalja diljem svijeta.
Amerikanci pomiču satove prve nedjelje u ožujku, a vraćaju ih na standardno vrijeme prve nedjelje u listopadu. Europljani ljetno računanje vremena započinju zadnjom nedjeljom u ožujku i završavaju zadnjom nedjeljom u listopadu. Spavanje sat vremena dulje mnogi će dočekati s oduševljenjem, ali to ne znači da će povoljno utjecati na biološki sat kojeg svatko od nas ima u sebi. Ovo može uzrokovati stanje kroničnog umora, iscrpljenosti i glavobolje, a pojedinci te osjećaju znaju usporediti s osjećajem jet laga.
Ideju o ljetnom računanju vremena, 1784. godine, prvi je dobio izumitelj, znanstvenik, a kasnije i predsjednik SAD-a Benjamin Franklin koji se s tim prijedlogom, navodno, šalio.
