“Rat je otišao od prvog dana u neželjenom i katastrofalnom pravcu za Ukrajinu. Poginulo je i osakaćeno pola milijuna muškaraca i sada je potrebno što? Da ih se još ubije i osakati 50.000? Hoće li to biti dovoljno da se nečiji apetiti zadovolje? Washingtonski, moskovski, je li to dovoljno”, upitao je Milanović, referirajući se na najnoviju NATO-u aktivnost sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU) za koju je već i ranije rekao da znači ulazak u rat.
“Ukrajinu smo mi svi – i ja se osjećam odgovornim – gurnuli u katastrofalnu nevolju. Zemlja je uništena i to treba prestati što prije”, kazao je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon samita Procesa Brdo-Brijuni.
Poručio je “onima koji žele rat” da tamo šalju svoju djecu, dok on smatra da se sukob riješiti treba riješiti diplomatskim putem i da “neće dobro završiti za one koji su ga sa zapadne strane vodili.”
Milanović je naglasio da je “netko sada odlučio”, i to više od dvije godina nakon što je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu, da se NATO uvuče u sukob.
“Misija NSATU je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Stožerno planiranje ratnih potreba u realnom vremenu je ulazak u rat”, ponovio je.
NATO-ova aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) dogovorena je na sastanku na vrhu u Washingtonu u srpnju ove godine. Misija će se sastojati od oko 700 pripadnika iz NATO članica i partnerskih država, a cijela operacija koordinirat će se u njemačkom Wiesbadenu, prenosi Hina.
Hoće li vojnici u Ukrajinu ili ne?
Posljednjih dana traje sukob Milanovića i hrvatske vlade koja želi poslati do pet časnika u NSATU. Banski dvori tvrde da će se aktivnosti provoditi u Wiesbadenu u Njemačkoj, a Milanović da će hrvatski vojnici ići i u Ukrajinu.
“Onaj tko to skriva obmanjuje javnost jer građani to moraju znati”, kazao je, dodajući da je u Hrvatskoj ogromna većina ljudi već dugo protiv bilo kakvog aktivnog uključivanja u sukob u Ukrajini.
Ponovno je kazao da sudjelovanje u NSATU neće potpisati. “Dok sam ja predsjednik i vrhovni zapovjednik ja to neću potpisati. Ja svoju suglasnost neću dati”, naglasio je još jednom.
“Ukoliko postoji većina kakvu Ustav propisuje da preuzme tu odgovornost, neću reći – samo naprijed, ali ću to prihvatiti”.
Obučna potpora Ukrajini za koju Zoran Milanović ne daje suglasnost sada ide pred Sabor gdje je za njezino izglasavanje potrebna dvotrećinska većina.
Između Putina i Netanyahua nema razlike
Hrvatski šef države za Moskvu je rekao da osjeća samo “prijezir”, dodajući da su za njega i ruski predsjednik Vladimir Putin i premijer Izraela Benjamin Netanyahu “osumnjčenici i optuženici pred Međunarodnim kaznenim sudom – tu razlike nema”.
Izraelsku odmazdu nakon Hamasovog napada 7. listopada prošle godine nazvao je “divljačkom represijom bez ikakve odgovornosti”.
“Svaka čast” Sloveniji što je priznala Palestinu, a Hrvatska nije jer ima kalkulante u vlasti.
Milanović je utorak sudjelovao na samitu Procesa Brdo-Brijuni, zajedničke hrvatsko-slovenske inicijative kojom se želi pospješiti suradnja zemalja jugoistoka Europe i njihovo približavanje EU-u.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ugostio je sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojemu su domaćini i njezini supredsjedatelji Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Članice Procesa Brdo-Brijuni su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.
