Iako je broj zaposlenih na jednog umirovljenika u BiH, ali i FBiH posljednjih godina dosegnuo rekordno nisku razinu, još uvijek ima sredina u kojima je omjer radnika i umirovljenika optimalan, odnosno 3:1.
Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje objavljenim u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama Federacije BiH 2023.”, koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, u općini Kupres na jednog umirovljenika dolaze 3,3 zaposlenika, dok je u općini Centar Sarajevo taj omjer 1:3,2, a u Ravnom čak 1:3,6 te u Usori 1:3,7, objavio je Večernji list.
Kada je riječ o županijama, najbolji omjer umirovljenika i radnika na kraju prošle godine imala je Sarajevska županija s 1:1,8 te odmah iza nje Županija Zapadnohercegovačka u kojoj je na jednog umirovljenika bilo 1,7 zaposlenih.
Isti podaci pokazuju i kako se među jedinicama lokalne samouprave koje imaju lošiji prosjek od Federacije BiH kada je u pitanju omjer umirovljenika i zaposlenih, među ostalim, nalaze Kladanj (1:0,8), Sapna (1:0,6), Teočak (1:0,5), Olovo (1:0,9), Vareš (1:0,7), Zavidovići (1:0,8), Busovača (1:0,8), Čapljina (1:0,8), Stolac (1:0,6), Trnovo (1:0,8).
Kada je riječ o visini prosječne mirovine, ona je, prema podacima objavljenima u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2023.”, na kraju prošle godine bila najviša u općini Centar Sarajevo, i to 877,54 KM. Prosječna starosna mirovina u ovoj jedinici lokalne samouprave iznosila je 971,58 KM, prosječna invalidska mirovina 629,36 te prosječna obiteljska 714,51 KM. Općina Bosansko Grahovo imala je na kraju prošle godine najmanju ukupnu prosječnu mirovinu u KM u Federaciji BiH te je ona iznosila 393,16 KM, piše Večernji list.
Prosječna starosna mirovina u ovoj općini bila je 384,58 KM, invalidska 425,61 te obiteljska 399,75 KM.
Kada je riječ o Županiji Zapadnohercegovačkoj, ukupna prosječna mirovina u KM na kraju prošle godine u Širokom Brijegu iznosila je 652,68 KM, Grudama 636,71 KM, Ljubuškom 632,22 KM te Posušju 629,85. Najveću prosječnu starosnu mirovinu u ovoj županiji imao je Široki Brijeg s iznosom od 724,94 KM.
Inače, podaci objavljeni u spomenutom dokumentu pokazuju kako je prosječna samostalna mirovina u FBiH na kraju godine iznosila 675,57 KM, dok je prosječna ukupna mirovina u FBiH iznosila 582,76 KM.
Inače, prema podacima UN FPA BiH (agencija Ujedinjenih naroda), pretpostavke su da će do 2031. godine broj umirovljenika u BiH biti veći za 96.167. Da bi mirovinski sustav optimalno funkcionirao, odnosno da bi se mirovine mogle isplaćivati iz doprinosa, potrebno je da na jednog umirovljenika budu najmanje tri osiguranika. Taj je omjer u Bosni i Hercegovini dosegnuo povijesni minimum te već neko vrijeme na jednog umirovljenika dolazi manje od 1,2 radnika.
Prema posljednjim podacima, omjer zaposlenih i umirovljenika u Federaciji BiH je 1,22 zaposlene osobe na jednog umirovljenika. S obzirom na omjer radnika i umirovljenika, isplata mirovina nije upitna samo zbog činjenice da su mirovinski fondovi na riznici, što osigurava da se isplaćuju iz proračuna Federacije BiH odnosno proračuna Republike Srpske, objavio je Večernji list.
Najniža mirovina za kolovoz u Federaciji BiH iznosila je 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2867,65 KM. Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za kolovoz bilo 366.983, iznosila je 723,39 KM. Mirovinu za kolovoz primila su 451.004 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za mjesečnu isplatu iznose oko 300 milijuna KM.
