Iz JP Autoceste Federacije navode kako je ukupan broj izlazaka povećan za 10,99 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je rast naplaćene cestarine 11,73 posto, odnosno broj je veći za 3,022.282,05 KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Da je izgradnja dionica autoceste na koridoru Vc koji prolazi kroz BiH projekt koji će s godinama donositi sve više prihoda u proračune na različitim razinama, vidljivo je iz podataka o naplaćenoj cestarini, dok brojke o prometu ukazuju na zaključak kako se našim autocestama vozi sve veći broj ljudi, piše Večernji list BiH. Podatak kako je u prvih pola godine preko dionica obaju entiteta prošlo više od 10 milijuna vozila, uz rast od oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, jasno ukazuje na ekonomsku opravdanost obnovljenog investicijskog zamaha koji za cilj ima što skoriji završetak izgradnje preostalih dionica te povezivanje BiH od Save do mora. Iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH za Večernji list su potvrdili kako su od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine ostvarena ukupno 8,063.882 izlaska s autoceste A1, uz naglasak kako je ukupan broj izlazaka povećan za 10,99 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Rast broja vozila pratio je i rast naplaćene cestarine, pa je tako ukupan iznos ostvarenih prihoda od 1. siječnja do 30. lipnja 28,793.959,88 maraka (bez izuzimanja PDV-a), a navedeni broj je veći za 11,73 posto ili za 3,022.282,05 KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porast broja vozila jednim se dijelom može objasniti i povećanim zanimanjem putnika iz BiH za korištenjem do sada izgrađenih dionica koje uvelike skraćuju vrijeme putovanja, ali i većim brojem turističkih posjeta. Naravno, u ovom kontekstu treba ukazati i na primjenu novih tehnoloških rješenja koja vozačima iz BiH i Hrvatske donose uštede u vremenu, a državama bolju protočnost cestovnog prometa, smanjenje gužvi, ali i emisija štetnih plinova iz automobila. Naravno, riječ je o interoperabilnosti elektroničkih sustava naplate cestarine u BiH i Hrvatskoj. Naravno, u godinama koje dolaze očekivanja su kako će rasti prihodi od cestarine, ali i broj vozila na autocesti jer Federacija BiH postaje prometno povezanija, a vrijeme putovanja između značajnih gospodarskih središta sve kraće.
Strateški cilj Uprave JP Autoceste FBiH jest da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen nekad na ljeto ili jesen 2026. godine, odnosno od Bradine do krajnje točke na Savi autocestom na koridoru Vc moglo bi se neometano putovati spomenute godine. Istodobno, aktivno se radi i na pripremi gradnje novih dionica na jugu zemlje, odnosno u Hercegovini. Uskoro će u promet biti puštena dionica Počitelj – Zvirovići te će BiH dobiti novih 11 km autoceste, a plan je da do kraja ove godine počnu radovi i na dionicama Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru, tunela Prenj.
Na dionici Poprikuše – Nemila na koridoru Vc svečano je završen proboj lijeve cijevi tunela Golubinja, najdužeg i najtežeg objekta za gradnju na dionici koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. Tunel Golubinja, koji se nalazi između Zenice i Žepča, dug je 3,6 kilometara i trenutačno je najduži cestovni tunel koji se gradi u BiH. On će znatno skratiti put od Sarajeva k sjeveru BiH jer će biti izbjegnut obilazak brda, odnosno vožnja kanjonom rijeke Bosne. Radove na ovom dijelu autoceste na koridoru Vc izvodi turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A. S., a nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering S. r. l. iz Italije. Istodobno, na jugu zemlje postavlja se asfalt na most Hercegovina koji pored Počitelja premošćuje Neretvu, a očekivanja su kako će vrlo skoro biti pušten u promet.
Rast broja vozila, kao i naplate cestarine bilježe i u Republici Srpskoj. Iz Javnog poduzeća Autoputevi Republike Srpske za Nezavisne novine navode kako je od siječnja do lipnja 2024. godine na osnovi cestarine, kao naknade za upotrebu i korištenje izgrađenih dionica, ostvaren prihod u iznosu od 17,971.214 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine taj prihod iznosio 16,551.139,30 KM. Istodobno, u prvih pola godine evidentirano je 3,346.198 vozila, dok je u istom razdoblju prošle godine taj broj iznosio 3,040.401.
