Trend smanjenja broja živorođene djece u Hrvatskoj nastavljen je i u prošloj godini, potvrđuju statistički podaci. U odnosu na 2022. godinu, lani je rođeno oko 2000 djece manje, ili tek njih 32.047, dok je prije četvrt stoljeća u jednoj godini rođeno 43.746 djece. I premda statistika govori da je lani u Hrvatskoj ipak zabilježen rast stanovništva, za čak 11.079 osoba, to i dalje ne budi optimizam kad se govori o demografskoj slici zemlje jer uglavnom se radi o onima koji su u Hrvatsku došli radi posla, a tek manji dio vratio se nakon godina rada u inozemstvu.
Nije bolje ni u ostatku EU, pa ne čudi da je demografija sve češće na dnevnom redu najviših dužnosnika. Hrvatska pak odnedavno ima i Ministarstvo demografije, na čijem je čelu depeovac Ivan Šipić, koji drži da bi mogao promijeniti ove negativne trendove te poziva ostatak političke scene na suradnju. U intervjuu Hrvatskom katoličkom radiju novi je ministar istaknuo da je demografija nadstranački problem koji treba zajednički rješavati.
“Sigurno je da će trebati dosta napora, ali i sredstava da se trendovi iseljavanja konačno zaustave i zato ću za idući proračun predložiti i konkretne mjere za koje držim da bi mogle dati rezultate. Prije svega treba raditi na povratku onih koji su se iselili iz Hrvatske u zemlje zapadne Europe.
Također bi potomcima naših iseljenika trebalo omogućiti da dođu živjeti u Hrvatsku. No da bi se to ostvarilo, bit će nužna, primjerice, promjena Zakona o strancima i to tako da se produlji rok u kojem oni moraju realizirati svoje pravo na ostanak u Hrvatskoj s jedne na dvije plus dvije godine”, objašnjava Šipić. Dodaje da ih u pravima treba izjednačiti s hrvatskim građanima, primjerice vezano za stambenu politiku i poreze.
“Među ostalim, predložit ćemo i paket mjera za obitelji s više djece jer se bez novorođenih neće moći oporaviti dijelovi zemlje poput Like, Slavonije ili zaleđa Dalmacije, a za njih bi trebalo osigurati i porezno rasterećenje”, tvrdi ministar.
Vezano za proračun za 2025., Šipić najavljuje da bi novčane potpore za svako rođeno dijete trebale iznositi 600 eura. Ženama bi se priznao mirovinski staž od jedne godine za svako rođeno dijete, a primjereno tome bi se smanjila i dob za njihov odlazak u mirovinu. Ministar bi povećao i očinski dopust, s 20 na 30 dana, te ujednačio rodiljske naknade da budu jednake i za zaposlene i samozaposlene majke.
Na pitanje o statusu roditelja odgajatelja, koji je Grad Zagreb ukinuo dolaskom možemovaca na vlast, Šipić odgovara da će se s obiteljima s više djece razgovarati o tom problemu, a načelno kaže da iza svake obitelji koja želi imati više djece trebaju stati i država i lokalna zajednica.
Šipić zaključuje da se problem demografije sigurno neće riješiti preko noći, ali treba sve poduzeti da se stvari pokrenu, za što je potreban rad u više smjerova. Na pitanje ima li podršku ostatka Vlade za ono što namjerava raditi ministar je zaključio da je demografija zajednički problem koji zajednički treba i rješavati, za što postoji pozitivno ozračje.
