Svi amandmani na Izborni zakon Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt 26. ožujka ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanje većih ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.
Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, ovisno o tome koji od tih dana nastupi ranije.
“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen člankom 114. navedenog zakona, privremeno, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku ili s izmjenama i dopunama”, stoji u odluci.
Izuzetno od ovih odredbi, visoki predstavnik odredio je da će članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona stupiti na snagu 19. travnja 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.
Izborne tehnologije
To znači da su sve odredbe nametnute od strane visokog predstavnika stupile na snagu.
Schmidt je odlučio uvesti “izborne tehnologije” u proces glasanja, što uključuje skenere, video nadzor na biralištima i elektroničku identifikaciju birača. Prije implementacije, provest će se pilot projekt u deset općina za lokalne izbore. To znači da se puna implementacija promjena vezanih uz tehnologije može očekivati tek na sljedećim izborima 2026. godine.
Također je važno napomenuti da je Schmidt ovim izmjenama odredio da će Centralna izborna komisija imenovati predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka niti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje općinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.
Djelovanje medija
Osim toga, napravljena je i korekcija dijela koji se odnosi na djelovanje medija tijekom izborne kampanje, pa je tako Schmidt regulirao djelovanje online medija ili “fantomske portale” koji nemaju jasno definiranu vlasničku i uredničku strukturu. Ovo bi trebalo spriječiti pojavu portala neposredno prije izbora koji su jasno usmjereni prema jednoj političkoj opciji, što je postalo uobičajeno prije izbora u Bosni i Hercegovini.
Schmidtovim izmjenama također je zabranjeno glasanje za više od tri osobe s stranačke liste, dok do sada nije postojalo ograničenje u tom broju.
Dodatno, Schmidtovim izmjenama onemogućeno je da osobe osuđene za ratne zločine sudjeluju u glasanju ili budu kandidati na izborima.
Naravno, bit će najzanimljivije pratiti reakcije iz Republike Srpske (RS) na provedbu ove odluke, s obzirom da su Milorad Dodik i rukovodstvo ovog entiteta izjavili da neće priznati Schmidtove izmjene, te da će Republika Srpska donijeti vlastiti Izborni zakon. Dodik, valja podsjetiti, suđen je na Sudu Bosne i Hercegovine upravo zbog krivičnog djela neprovođenja Schmidtovih odluka.