Usvajanje seta fiskalnih zakona u Federaciji BiH trebalo bi, prema najavama političara, biti realizirano u ovoj godini.
O ovoj temi za Klix.ba govorio je zamjenik ministra financija i trezora BiH Muhamed Hasanović koji je dio Ekonomskog savjeta premijera Federacije BiH, a koji radi na pripremi novog seta fiskalnih zakona u FBiH.
Hasanović u razgovoru za Klix.ba ističe da je riječ o najvećoj fiskalnoj reformi do sada koja obuhvaća set fiskalnih zakona koji se odnose na Zakon o minimalnoj plaći, Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak.
Cilj ovih zakona je olakšavanje poslovanja poslodavcima, kao i poboljšanje standarda radnika, što implicira da će biti olakšano i budućim investitorima koji žele investirati u Bosnu i Hercegovinu. Ovim setom fiskalnih zakona ćemo unaprijediti efikasnost, pravednost i transparentnost fiskalnog sustava, kaže Hasanović.
Prava i obveze
Dodaje da će Zakon o minimalnoj plaći u FBiH propisivati minimalni iznos od 1.000 KM koji poslodavci moraju isplatiti svojim zaposlenicima kao mjesečnu naknadu za rad.
Također će sadržavati odredbe o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika vezanim za minimalnu plaću, kao i mehanizme zaštite radnika od eventualnih kršenja ovog prava, ističe Hasanović.
Govoreći o Zakonu o doprinosima u FBiH objašnjava da će biti regulirane obveze poslodavca i zaposlenika u vezi s uplatom doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao što su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdrastveno osiguranje, nezaposlenost itd.
Ovaj zakon će propisivati visinu doprinosa, način obračuna, rokove plaćanja, obveznike plaćanja, kao i sankcije za nepoštivanje propisa. Novim Zakonom o doprinosima u FBiH doprinosi će sa dosadašnjih 41,5 posto biti smanjeni na 28,5 posto, kaže Hasanović.
Kada je riječ o Zakonu o porezu na dohodak u FBiH, njime će biti propisano oporezivanje prihoda koje pojedinac ostvari kao dohodak, što uključuje prihode od zaposlenja, samostalne djelatnosti, imovine, kapitala i drugih izvora.
Zakon će određivati poreznu stopu i olakšice, kao i obveznike plaćanja poreza, načine obračuna, rokove plaćanja i administrativne postupke. Također, ovaj zakon će sadržavati odredbe o poreznim olakšicama, oslobađanjima, sankcijama za nepoštivanje zakona i pravilima za vođenje evidencija i podnošenje poreznih prijava, kaže Hasanović.
Dodaje da porez na dohodak iznosi 10 posto te novim Zakonom o porezu na dohodak iznos plaće do 1.000 KM neće biti oporezivan.
Zakonom o porezu na dohodak bit će tretirane povremene aktivnosti, gdje su freelanceri obuhvaćeni zakonom, a također su planirane i olakšice za pripravnike, kaže Hasanović.
Kaže nam da su novi zakoni prezentirani Udruženju poslodavaca FBiH, s kojima je premijer FBiH održao prošli tjedan sastanak na kojem je, kako kaže, još jednom potvrđena zajednička partnerska i prijateljska suradnja radeći na povijesnim reformama.
Naglašava da nije bilo moguće u kratkom roku donijeti izmjene zakona, jer su sva tri zakona vezana za elektronsku fiskalizaciju, a koja se veže za Poreznu upravu FBiH.
Govoreći o olakšicama koje donose novi zakoni kazao je da će minimalna plaća od 1.000 KM novim zakonom uključivati i topli obrok.
Preko 200.000 ljudi je u FBiH koji su trenutno zaposleni i primaju plaću do 1.000 KM te bi najveći efekat povećanja minimalne plaće najviše utjecao upravo na ovu kategoriju zaposlenih. Iznos minimalne plaće se ne oprorezuje na osnovu poreza na dohodak, kao što sam već spomenuo, ali se kod većih iznosa porez na dohodak obračunava samo na razliku plaće u odnosu na minimalnu plaću.
Obzirom da je minimalna plaća u 2023. godini iznosila 596 KM (bez toplog obroka), novim zakonom će minimalna plaća sa uključenim toplim obrokom iznositi 1.000 KM, objašnjava Hasanović.
Zatim navodi da se doprinosi povijesno značajno smanjuju gdje će mirovinsko i invalidsko osiguranje iznositi 14 posto umjesto dosadašnjih 23 posto, zdrastveno osiguranje će iznositi 13,5 posto umjesto 16,5 posto te osiguranje u slučaju nezaposlenosti jedan posto u odnosu na prethodnih dva posto, što predstavlja ozbiljno rasterećenje za poslodavce u FBiH.
Postoje određene ideje da se sav dio ušteda poslodavaca na bazi doprinosa prenese na radnika, pa bi radnik pored plaće od 1.000 KM dobio značajan iznos kroz uštedu poslodavca na doprinosima. To predstavlja znatan doprinos za sve radnike bez obzira na visinu primanja.
Reforma fiskalnih sustava dovest će do velikih izazova obzirom da će doći do smanjenja fondova, međutim nadoknadit će se sredstva kroz elektronsku fisikalizaciju i povećanje krajnje potrošnje, zaključuje Hasanović.