PARK PRIRODE BLIDINJE ZBOG SVOJE GEOGRAFSKE RASPODJELE NA PROSTORU TRI ŽUPANIJE (HERCEGBOSANSKA, ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA I HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA) I PET OPĆINA SUOČAVA SE S BROJIM IZAZOVIMA KOJI, IZMEĐU OSTALOGA, USPORAVAJU PROCESE PLANIRANJA I PROVEDBE PROJEKATA NA OVOM ZAŠTIĆENOM PODRUČJU.
Na neke od izazova i problema uputio nas je vlasnik vikendice na Blidinju, čiji je identitet poznat redakciji, a prema njegovom mišljenju, po pitaju uređenja samog parka ne radi se ništa.
Topovi su davno “otišli u zaborav”, hotel se gradi na neriješenoj zemlji, a ništa bolje nisu ni prošla dva projekta koja su imala veliki potencijal, odnosno kućice za odmor i biciklistička staza. Kao svijetlu točku vidi samo fra Josipa Vlašića za kojeg kaže kako je jedina pozitivna stvar koja se dogodila zadnjih godina na Blidinju.
Suprotno tvrdi Ivan Šarić, jedan od gospodarstvenika iza poduzeća Lareko koje je skijalište preuzelo krajem 2013. godine, a kako nam je kazao, u tom razdoblju je učinjen značajan iskorak u radu, ali zbog više otežavajućih okolnosti još uvijek ne onakav kakav su i očekivali.
Inače, poduzeće Lareko trenutno ima 12 stalno uposlenih djelatnika, među kojima su i 4 koji su ranije radili u JP Park prirode Blidinje, kao i veći broj sezonskih i vikend djelatnika.
Uređen je restoran i pušten u svakodnevnu funkciju dok je ranije uglavnom radio samo za vrijeme skijanja, otvoren je i ski bar te obnovljene sobe u pansionu za smještaj gostiju kao i dosta drugih sadržaja poput asfaltnog igrališta, parkinga, prilazne ceste, rasvjete, unutarnje i vanjske igraonice…
Također smo pokrenuli i projekt Blidinje Zima Fest koji je prepoznat kao najbolji zimski zabavni program u našoj i široj regiji te je sigurno pridonio atraktivnosti Blidinja i boljem radu svih ugostitelja, iznajmljivača i ostalih, a održava se isključivo u našoj organizaciji bez potpore ijedne druge firme ili institucije, nabrojio nam je Šarić projekte koji su realizirani u desetogodišnjem razdoblju.
Nas je pak izričito zanimalo što je s umjetnim topovima koji su godinama najavljivani, a i dalje im nema ni traga ni glasa, unatoč tome što skijaške sezone kreću sve kasnije. Ove godine skijaška sezona je pod velikim upitnikom zbog mogli bismo reći proljetnih vremenskih uvjeta.
Da će skijalište imati rabljene topove za umjetni snijeg najavljivano je i 2022. godine. No, Šarić tvrdi kako je vrijednost kvalitetnijih sustava za zasnježivanje skijališta ove veličine milijun i pol do dva milijuna KM, te kako s obzirom na klimatske uvjete, ni oni nisu garancija da će biti snijega. Međutim, mišljenja je kako je potrebno razvijati ovaj projekt kako bi se barem ublažile negativne posljedice trenutnih klimatskih trendova.
U skijaškom dijelu pušten je u funkciju Ski-data sistem kontrole prolaza koja se ranije radila ručno odnosno vizualnim pregledom papirnih karata te se redovito rade potrebni servisi žičare čija su cijene uglavnom u desecima tisuća KM, a i izvršena je nadogradnja male staze.
Izgrađena je akumulacija vode veličine 5.000 m³ u koju je uloženo preko 170.000 KM kao preduvjet za bilo kakav razvoj priče o zasnježivanju, izjavio je za Jabuka.tv suosnivač tvrtke Lareko Ivan Šarić koji je obnašao i ulogu predsjednika Udruge gospodarstvenika Posušje.
Također, dodao je kako je JP Park prirode Blidinje započeo projekt dovoda vode iz Risovca do akumulacije kako bi se osigurala dovoljna količina vode, međutim isti još uvijek nije potpuno dovršen zbog imovinsko-pravnih i drugih problema, a zbog navedenih problema, nije dovršena ni izgradnja hotela s 4 zvjezdice u koju je poduzeće Lareko do sada uložilo preko 500.000 KM.
Spomenuti problemi doveli su i do niza sudskih postupaka koji su u tijeku i u kojima između ostalih sudjeluju i Općina Jablanica te JP Park prirode Blidinje, a jedan od njih je i proces za utvrđivanje vlasništva pojedinih dijelova zemljišta na skijanju, objasnio nam je Šarić i dodao da oko svih procesa i svega što se događalo u vezi izgradnje skijališta postoji dosta zanimljivih situacija koje zasada nije htio komentirati.
Sve daljnje aktivnosti na skijalištu, a posebno ulaganja, ovise o ishodu spomenutih procesa te ukoliko razvoj situacije bude takav da se stvore uvjeti za radove mi ćemo neupitno nastaviti s ulaganjima, prvenstveno dovršetkom hotela te izgradnjom sustava za zasnježivanje, zaključio je Šarić za Jabuka.tv.
Za komentar smo upitali i ravnatelja JP Park prirode Blidinje Zdravka Kutlu koji nam je kratko kazao da “Sud Konjic i Jablanica sa svojim službama vještače i prodaju zemlju i objekte Parka bez žalbe na Sudu.” Naveo je i kako je Ustavni sud zbog dugova bivše uprave presudio glavnicu sa kamatama oko 600.000 KM.
Daljnji nesporazumi između “rođaka” za nas ne mijenjaju stanje do neke druge sudske pravosnažne odluke. Uprava Parka radi na zaštiti područja koje je zaštićeno 350 km2 te se trudi imati sportska i znanstvena događanja koja nude šansu za uključivanje OPG i drugih zainteresiranih za povećanje turističkih posjeta, izjavio je Kutle za Jabuka.tv.
Iako su postojale ambicije da Park prirode Blidinje postane nacionalni park ili bude uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine, navedeni ciljevi nisu ostvareni zbog brojnih zavrzlama i poteškoća.
Unatoč tome, važno je naglasiti potrebu za kontinuiranim radom na očuvanju Parka prirode Blidinje, budući da se radi o jednom od najznamenitijih prirodnih rezervata u Bosni i Hercegovini, koje obiluje prirodnom raznolikosti, ali i bogatom kulturno-povijesnom baštinom.
