Pod naslovnim pojmom podrazumijeva se najstariji i najdugotrajniji oblik umjetničkoga stvaranja jezičnim medijem. Mnogo je starija od pisane književnosti, tematski i stilski različita. Usmeni način izražavanja nužno drukčije komponira književni tekst od pisanoga. On je najprije u umu i izričaju, a tek mnogo kasnije u zapisima i knjigama.
Usmenoknjiževni oblici su: drama, retorika, lirska pjesma, epska pjesma, pripovijetka, izreka, poslovica… U usmenoknjiževne retoričke vrste ubrajaju se: zdravice, brojalice, brzalice… Poslovice i zagonetke možemo podijeliti u nekoliko tematskih skupova: povijesne, etnološke, filozofske, politološke, sociološke, dijaloške i dr. Zagonetke se sastoje od zagonetanja i odgonetanja, i za njih je značajan metaforičan način izražavanja.
Narodna lirska pjesma izražava neposredna osjećanja i zapažanja, a nastala je u svezi sa stvarnim društvenim životom. Ta se pjesma u pravilu pjeva. Postoji više skupina lirskih narodnih pjesama: običajne i obredne, dodolske, koledske, svatovske (motivi iz bogatih svadbenih običaja i obreda, iz ljubavnoga života i njegove uže povezanosti s društvenim prilikama), uspavanke, tužbalice (naricaljke, tužaljke), ljubavne…
Lirika izražava čuvstva, osjećaje i refleksije. Ona prati čovjeka od kolijevke (uspavanke) do groba (tužbalice), u veselju i u tuzi, uz obrede i običaje, uza svečane zgode, u ratu i u miru, u ljubavi i u mržnji, u siromaštvu i bogatstvu… Balade i romance smatraju se središnjim dijelom lirskoga pjesništva. Ovom zgodom sjetimo se naše balade Hasanaginica, koja je povezana i s Vinicom, odnosno starom turskom kulom, koja je bila od 1885. god. u uporabi župe kao župni dvor, pa sve do novijih dana. Tu su i manje pjesničke pripovijesti, ponekad vrlo minijaturne, a pokatkad s razvijenom naracijom, pa tako postaju lirsko-epski oblici. Balada privodi naraciju tragičnom završetku, za razliku od romance koja je cijelim svojim narativnim tijekom vedra, živa i razdragana.
Vic (šala, dosjetka) je naziv za kratku jezičnu tvorevinu koja služi za izazivanje komičnoga dojma, sažeto zacrtavši neke situacije, događaje i karaktere. Struktura vica često je vrlo složena. U njima se najviše koristi dvosmislenost riječi i životna protuslovlja kojima obiluje svakodnevica, a neposredni kontekst često u njihovu razumijevanju ima odlučujuću ulogu.
Naš je narod imao svoje pripovjedače i pjevače uz gusle, diple i druge instrumente.
Priroda i životinje u poslovicama (Sve poslovice, izreke, pitalice i zagonetke preuzete su iz neobjavljene zbirke narodnih mudroslovica p. Antuna Weissgerbera /1921.-1989./).
- Planina je i hladna i gladna (jadna i gadna).
- Bregovi se u zagrljaj spleli.
- Puče dolina, a po njoj maslina.
- Ljuti klanci stisnuli su pute.
- More priča žuborom, stijena šuti mramorom.
- Sklopiše se tvrde stijene, izlaz niotkud.
- Kolika je uzgorica, tolika je nizdolica.
- Lijepo sijeno: u njedrima bi ga nosio.
- Čista pšenica: kao da je golub zrno po zrno birao.
- Proljeće je promolilo lice, a sunašce zemlju ogrijalo.
- Proječale zelene planine.
- Razlijega se glas po brdima.
- Koji grom ne čuješ, taj te nije pogodio.
- Ne boj se groma, kad munja pretiče.
- Tiha kiša natapa, brza kiša potapa.
- Svaka voda k moru hoda.
- Nit svaka kišna godina rodna, nit svaka sušna gladna.
Životinje – Magarac: 18. Da magarac pozna svoju snagu, nikad se ne bi vuka prepao. - Magarac osta magarac kupljen ili prodan.
- Magarac osta magarac ma nosio zlatni pokrovac.
- Osel za – posel.
- Jednoj oslici jedan tovar dosta.
- Jak je osel, nu dva ga tovare.
- Pod tovarom magarac ne reve.
- Goni mlada tovara priko mosta stara.
Vol, krava: 26. Debelu volu živjet ne daju. - Od mozga pazi se odostraga, a od vola pazi se sprijeda.
- Krava se kroz gubicu muze.
- Više mlijeka od jedne krave nego od sto junaca.
Pas, kuja: 30. Pas se i kamenu osvećuje. - Pas će i u goloj kosti naći hrane dosti.
- Blijedi mjesec niš ne haje što na njega pas laje.
Ilija Drmić
