Uoči polnoćne svete mise obično izvode djeca i mladi župa poučne božićne igrokaze. Misa se slavi točno u ponoć i zato se zove polnoćka. I ovo ima veze s našim praprecima koji su živjeli povezano s vremenom. Naime, noć gubi svoju moć na Božić i u božićnom vremenu a dan i svjetlost polagano prevladavaju. To je snažna simbolika koja hoće reći da će opet doći svjetlost koja pobjeđuje tamu. Tada otpočinje proslava Božića, novorođenoga Kralja koji je ta svjetlost nepobjediva. Pjevaju se božićne popijevke. Nakon mise slijedi vatromet, međusobno čašćenje i čestitanje: Na dobro ti došao Božić i sveto porođenje Isusovo! I s tobom Bog da zajedno!
Poslije mise i čestitanja pred crkvom odlazi svatko svojoj kući gdje misare čeka obilat stol. Tada se prije jela pale tri svijeće u posebnim posudama s izraslom pšenicom obavijenom hrvatskom trobojnicom uz blagoslovne molitve jela i pila. Obred blagovanja završava se zahvalnom molitvom i trnjenjem svijeća, i to komadom kruha koji se umače u crno vino. U popodnevnim satima na Božić odvode se mala dječica u crkvu na božićni blagoslov koji obavlja svećenik, a potom onima većim pokazuje uz tumačenje jaslica urešenih s vitkim jelama. U nekim mjestima ovaj se blagoslov obavlja na blagdan Nevine dječice.
U tom božićnom vremenu slavi se sv. Stjepan Prvomučenik, zatim sv. Ivan apostol i evanđelist, Nevina dječica (običaj šibanja dječice da zapamte sve pouke svojih roditelja), Sveta obitelj i Dan iseljenika, Silvestrovo s misom zahvalnicom za Staru godinu, Nova godina i Sveta tri Kralja. O svim ovim običajima postoje pisani i usmeni tragovi kod nas, a posebno je zanimljivo događanje oko Sveta tri Kralja kada se stvaraju gotovo prave kazališne kraljevske predstave.
Božićno vrijeme traje do Sveta tri Kralja kada svećenici otpočinju blagoslov kuća i obitelji (iako iz praktičnih razloga počinju i poslije Božića jer su vjernici kod kuće) nakon što su blagoslovili za vrijeme svetih misa vodu i sol čime će škropiti kuće za vrijeme toga blagoslova. U većim mjestima stari je običaj da sami vjernici moleći određene molitve blagoslivaju svoje stanove i kuće, i to onom vodom i solju koju su sami donijeli iz crkve, te tu praksu nastavljaju i tijekom godine i to subotom navečer ili kojom drugom zgodom.
Ovo razdoblje od Prve nedjelje došašća do Sveta tri Kralja označeno je pomirenjem unutar obitelji, u selu i drugdje sa svima, jer je središnji blagdan Božić ustvari blagdan mira što nam ga daruje Bog po novorođenom Djetetu. Uz to slijede i darovi za djecu i ostale, što daje odgojnu razinu mladome naraštaju prožetu čestitošću življenja. Zar i ne kažemo: Čestit Božić i sretna Nova godina! Božić nam ulijeva u svijest čistoću, čestitost, čednost, čudesnost, časnost i čilost.
Sve ovo duhovno blago protkano je i pučkim detaljima, pa čak i folklornim što vuče korijene iz daleke prošlosti, a to samo po sebi i ne bi trebalo umanjiti čestitost slavlja i života.
