Hripavac može širiti i osoba koja ima samo blag oblik bolesti ili zaražena osoba koja nema nikakvih simptoma
Raste broj oboljelih od hripavca pa, iako ulazimo u doba godine kada je i pojavnost gripe u porastu, a i virus COVID-a i dalje je među nama, te su bolesti u sjeni dramatičnog povećanja broja oboljelih od hripavca ili magarećeg kašlja. Dnevno se na hripavac u zavodima HZJZ-a testira i do 500 osoba, a 30 posto ih je pozitivno. U pet pitanja donosimo sve što treba znati o toj bolesti.
- Što je hripavac, koji su mu simptomi?
Hripavac ili magareći/veliki kašalj vrlo je zarazna akutna infekcija donjeg dijela dišnog sustava koju uzrokuje bakterija Bordetella pertussis koja se nalazi u ustima, nosu i grlu zaražene osobe. Simptomi se obično javljaju 7 do 10 dana nakon infekcije, ali mogu se pojaviti i do 21 dan kasnije. Hripavac obično ima dvije faze. Prva obično traje tjedan do dva i izgleda kao neki blagi infekt s temperaturom do 38 stupnjeva, s nekakvim blagim kašljem, curenjem nosa ili začepljenim nosom. Onda nakon toga počinje druga faza: u sljedeća dva tjedna kašalj se pojačava, a za tu fazu tipični su brojni brzi udari kašlja nakon kojih slijedi glasan piskav udisaj ili “hrip”. Napadi kašlja često završavaju izbacivanjem guste, prozirne sluzi i povraćanjem. Na početku se javljaju noću, a kasnije postaju sve češći i danju i mogu potrajati mjesec do dva.
- Kako se hripavac širi, koliko je zarazan?
Hripavac se širi zrakom u kapljicama koje nastaju kašljanjem i kihanjem zaražene osobe. Kapljice koje sadrže bakterije mogu udahnuti osobe u blizini, što olakšava širenje bolesti u zajednicama, a prvenstveno među djecom koja borave u kolektivima poput škola ili vrtića. Hripavac može širiti i osoba koja ima samo blag oblik bolesti ili zaražena osoba koja nema nikakvih simptoma. Jedna osoba može zaraziti i do 15 osoba. I u vrijeme inkubacije, koje traje do deset dana, osoba je zarazna za okolinu. Često se događa da starija braća ili roditelji koji mogu biti nositelji bakterija donesu bolest u kuću i tako zaraze dojenče. Svatko tko nije cijepljen protiv hripavca ili tko nije primio sve potrebne doze cjepiva može se zaraziti ovom bolešću. Adolescenti, odrasli i djeca koji su djelomično procijepljeni obično imaju blaže ili malo drukčije simptome. U tim skupinama, kao i u djece rane dojenačke dobi, hripavac je teže dijagnosticirati. Izolacija oboljelih je jedan od načina zaštite od širenja bolesti.
- Što je uzrok ovom drastičnom povećanju broja oboljelih?
Epidemiolozi upozoravaju da je jedan od glavnih razloga raširenosti bolesti za koju već šezdesetak godina postoji cjepivo koje je sastavni dio kalendara cijepljenja sve slabija cijepljenost djece za koju ova bolest može biti opasna, za dojenčad i smrtonosna. Epidemije hripavca javljaju se ciklički budući da zaštita koju pruža cjepivo s godinama slabi, kao što slabi i zaštita nakon prebolijevanja. No ta pojavnost bolesti, koja je početkom 20. stoljeća, prije upotrebe cjepiva, bila glavni uzročnik smrti novorođenčadi, nije bila opasna, jer je procijepljenost bila veća. U Hrvatskoj je trenutačno više od 1400 oboljelih, najviše ih je u školskoj dobi, od 10 do 19 godina, a u toj je brojci i 45 beba mlađih od godinu dana, uglavnom necijepljenih. Jedno je dojenče i hospitalizirano. Najviše je oboljelih u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U HZJZ-u kažu da smo u uzlaznoj fazi epidemije pa se može očekivati porast broja oboljelih.
- Kako se bolest liječi i koje su moguće posljedice?
Za liječenje hripavca i sprečavanje širenja bolesti upotrebljavaju se antibiotici koji suzbijaju širenje bakterije Bordetella pertussis, čime se skraćuje trajanje bolesti i smanjuje težina simptoma, ali i sprečava širenje infekta na druge osobe. No, da bi bilo učinkovitije, liječenje mora započeti u ranoj fazi bolesti, odnosno tijekom prvih tjedan do dva, prije nego što se jave napadi s brojnim brzim udarima kašlja. Najteži oblici hripavca javljaju se u dojenčadi koja nije cijepljenja ili u dojenčadi čije majke nisu cijepljene. Komplikacije uključuju upalu pluća, encefalopatiju (bolest mozga), konvulzije, odnosno prestanak disanja nakon napada kašlja, pa čak i smrt. U odraslih osoba i veće djece komplikacije obuhvaćaju kratkotrajnu nemogućnost disanja, slomljena rebra, rektalni prolaps i herniju (kilu), pa i dehidraciju zbog čestih povraćanja. Važno je oboljelima pomoći i osiguravanjem dovoljne vlažnosti zraka u prostoriji, korištenjem ovlaživača zraka i redovitim prozračivanjem prostorija.
- Koliko je opasna prijetnja hripavca, gripe, COVID-a?
Hripavac, COVID i gripa bolesti su koje napadaju i respiratorni, dišni sustav osoba koje su zaražene tim virusima ili bakterijom. Cijepljenje i imunitet stečen prebolijevanjem osnažit će organizam u periodu koji je pred nama kada je pojavnost sva tri oblika respiratornih problema učestalija. Naravno, cijepljenje je tim važnije za osobe čiji je imunološki sustav narušen ostalim kroničnim bolestima. Za njih vrijedi i preporuka da, koliko to mogu, izbjegavaju napučene, zatvorene prostorije. Kako napominju stručnjaci ovih dana, činjenica je da je pandemija COVID-a kao nova, nepoznata bolest zbog striktnih epidemioloških mjera poremetila uobičajenu cirkulaciju uzročnika hripavca tako da je danas zahvaćeno nekoliko generacija koje nisu imale priliku doći u kontakt s patogenom hripavca. Stoga je potrebno potražiti savjet liječnika nakon svakog kašlja koje traje dulje od nekoliko dana i uz koji se javlja povišena temperatura kako bi se testiranjem utvrdilo o čemu je točno riječ.
