Nova liturgijska godina počinje jakim liturgijskim vremenom koje se zove došašće, i to Prvom nedjeljom došašća, koja je najbliža spomendanu sv. Andrije što se slavi 30. studenoga. Četiri su nedjelje došašća. One imaju svoju simboliku i poruku, a svakako glavna je u duhovnoj pripravi vjernika na proslavu radosnoga kršćanskog i katoličkog blagdana Božića i cjelokupnoga božićnog vremena.
Ovdje odmah valja spomenuti da u pojam duhovnosti pripadaju i djela milosrdne ljubavi onima kojima su uistinu potrebna. Inače, došašće je vrijeme iščekivanja i spomen dolaska Spasitelja, zatim čeznuće za obraćenjem i radosna nada da spasenje dođe do svoje punine.
Ovdje ćemo pokušati ukratko razmišljati o došašću, Božiću i božićnom vremenu pod vidom određenih pučkih običaja, koji su pokatkad spoj poganskoga, mitskoga, pretkršćanskoga, izvorno životnoga, te svekolikoga drugog kulturološkoga, sociološkoga i psihološkoga načina življenja na ovome svijetu, odnosno na ovome našem hrvatskom, kupreškom, ramskom, duvanjskom, livanjskom, posuškom, buškoblatskom i hercegovačkom prostoru.
- Posebni spomendani i svetkovine u došašću i božićnom vremenu. U ovome razdoblju na poseban način slave se ovi spomendani i blagdani: 4. prosinca sv. Barbara, 6. prosinca sv. Nikola, 8. prosinca svetkovina Bezgrješno Začeće B. D. Marije, 21. prosinca sv. Toma apostol (sumnjičavi Toma), 24. prosinca na Badnji dan Adam i Eva, zatim 26. prosinca sv. Stjepan Prvomučenik, 27. prosinca sv. Ivan apostol i evanđelist, 28. prosinca Nevina dječica (Mladenci), 30. sv. Silvestar (Silvestrovo – Stara godina), 1. siječnja Marija Bogorodica – Nova godina, 3. siječnja Ime Isusovo, 6. siječnja svetkovina Bogojavljenje (Vodokršte, Sveta tri Kralja). Božić je središnja svetkovina s osminom, tj. slavi se osam dana. Uza sve ove spomendane i svetkovine postoji mnoštvo pučkih običaja, koji nas povezuju u susljednost s dalekom prošlošću našega naroda i njihove sveukupne svijesti, te na svoj način pojačavaju i određene religijske osjećaje.
- Adventske nedjelje. Prva nedjelja došašća jednostavno je predbožićna sa svim temeljnim porukama pokore, molitve i dobrih djela u što su uključeni svi, a napose djeca koja pripremaju sve za došašće ili advent i od prodanoga daju za potrebite u kolekti Treće nedjelje došašća – Nedjelji Caritasa.
Druga nedjelja zove se Ditići, Ditinci, Djetići, Djetinjci. Tada su u prvome planu djeca koju treba otkupljivati darovima sa svim popratnim poukama o posluhu i dobroti u životu. To je tipični pučki oblik kolektivne pedagogije koja je imala svoj učinak.
Kod nas je Treća nedjelja došašća značajna, jer je ona proglašena Nedjeljom Caritasa, što se posve uklapa u adventsku i božićnu darežljivost onima kojima smo kao braća i sestre dužni pomoći, a njih uistinu uvijek ima. To je naša kršćanska socijalna osjetljivost. Inače Treća nedjelja posvećena je majkama i to slavlje naziva se Materice, što znači da posebnu pažnju moramo posvetiti majkama i ženama, koje se, nakon pučkoga maštovitog igrokaza vješanja, otkupljuju darovima, poglavito mladići djevojke, te djeca majke, očevi žene. Vrlo zanimljivo: na ovu nedjelju imamo materinsko načelo a ono je ljubav. Stoga, izvanredno se poklapaju ideje Caritasa s materinstvom i načelom istinske i iskonske ljubavi.
Četvrta nedjelja došašća posvećena je očevima naših obitelji i zove se u našoj narodnoj tradiciji Očići. Isti je igrokazni ceremonijal vješanja oca i mladića kao i na Materice, samo što su ovdje uloge zamijenjene. Oni se moraju otkupiti određenim darovima, pjesmom i pričom. Ovi pučki nazivi nedjelja imaju korijen u prastarim našim vjerovanjima da na očeve, majke i djecu napadaju sile tame i mraka u ovome vremenu kada dan krača a noć raste, pa se od toga treba obraniti, otkupiti darovima i molitvenom pjesmom i igrom. To je zapravo obred vezanja i vješanja, te čin otkupljivanja određenim darovima i pričom.
Na Badnji dan sjećamo se prvoga roditeljskog para Adama i Eve, a odmah sutradan na Božić dominiraju našom sviješću novi Adam i nova Eva, tj. Gospa Majka i Isus Adam! U sve ove predbožićne, adventske nedjelje uklapaju se i adventske kvatre zvane očićke s istom molitvenom i darežljivom nakanom. Vjernici se u ovome razdoblju ispovijedaju i kaju za sve svoje propuste, slabosti i grijehe. To je najbolji trenutak našega života!
prof. Ilija Drmić
