Bosna i Hercegovina bi trebala u sljedeće tri i pol godine od Europske unije dobiti oko milijardu eura u sklopu regionalnog projekta koji u Bruxellesu nazivaju Plan rasta za zapadni Balkan, doznaje Večernji list. Oko 300 milijuna eura iznosila bi grant sredstva, a oko 600 iznimno povoljni zajmovi. Riječ je o svojevrsnoj kompenzaciji za izostanak bržeg integriranja, a s druge strane, i promjeni pristupa Europske unije prema zapadnome Balkanu, pa tako i Bosni i Hercegovini. Naime, ovaj iznos potpore zemlje u određenom procesu dobivaju na mnogo višem stupnju integriranja. Ovaj bi novac trebao biti izravno doznačen kao sredstva u proračunu, ali kao točno namjenska sredstva. Kako bi ovaj plan financijske potpore bio definitivno odobren, s njim se mora složiti i Europsko vijeće koje čine šefovi država i vlada 27 zemalja članica. No, čini se kako vodstvo Europske komisije ima uvjeravanje da to neće biti problem i da su ga spremne podržati sve zemlje članice Europske unije.
Prva Srbija, druga BiH
Ono što je zanimljivo je da svaka od zemalja, pa tako i Bosna i Hercegovina, može ostati doslovno bez ičega iz ove “omotnice” teške milijardu eura u slučaju da ne bude provodila reforme. Tako će se, primjerice, od BiH očekivati da donese sve potrebne propise vezane uz aktiviranje elektroničkog potpisa, a što bi onda aktiviralo iznos od 50 milijuna eura za cjelokupnu digitalizaciju javne uprave. U slučaju pak da vlasti Bosne i Hercegovine u roku od godinu dana ne iskoriste novac, ta sredstva neće ostati u BiH, niti propasti, nego bi se transferirale drugim zemaljama zapadnoga Balkana. Identična je situacija i za druge projekte koji bi trebali pomoći zemljama regije prije pristupanja, pa jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Kako se doznaje, od šest milijardi eura namijenjenih u tri godine zemljama zapadnoga Balkana, najveći iznos novca trebao bi ići Srbiji, a druga po “težini” je “omotnica” namijenjena Bosni i Hercegovini. Ali uvjetna. Reforme se nagrađuju novcem, odbijanje pak znači da novac ide dalje na zapadni Balkan. Kako su ranije predstavili iz Europske komisije, cilj je omogućiti partnerskim zemljama intenzivirati reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzale procese proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu predložen je novi instrument za reforme i rast za zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine. – Usvajanjem novog Plana rasta za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, približavamo gospodarstva zapadnog Balkana Europskoj uniji. Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju zapadnog Balkana u idućih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija Plan će omogućiti zapadnom Balkanu ubrzo osjetiti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta – izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Novi plan ima četiri stupa
Novi Plan rasta za zapadni Balkan zasniva se na četiri stupa, doznaje Večernji list. Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti: slobodno kretanje roba; slobodno kretanje usluga i radnika; pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); olakšavanje cestovnog prijevoza; integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta; jedinstveno digitalno tržište; integracija u industrijske lance opskrbe. Drugi stup bio bi jačanje ekonomske integracije u okviru zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta na osnovi pravila i standarda Europske unije, što bi potencijalno moglo dodati 10 posto njihovim ekonomijama. Ubrzanje temeljnih reformi je teći stup koji bi uključivao klaster temeljnih sektora, podržavajući put zapadnog Balkana prema članstvu u Europskoj uniji, unaprjeđujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti. Četvrti stup je povećanje financijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan za razdoblje od 2024. do 2027. godine, što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan šest milijardi eura.
