Obavezno prskanje masline provodi se u jesen, obično nakon berbe maslina, bakrenim pripravcima, primjerice Cuprablau Z. Prskanje treba obaviti po sunčanom danu uz veći utrošak škropiva (dobro „okupati“ masline). Ovo prskanje je vrlo bitno, posebno u godinama sa kišovitom jeseni.
U narednih desetak dana na području Hercegovine završava berba maslina. Odmah nakon berbe, masline treba zaštititi bakrenim pripravcima protiv uzročnika bolesti, ali bakar dobro djeluje i kao dezinfekcijsko sredstvo. Naime, tijekom berbe maslina dolazi do ozljeda na granama i grančicama maslina koje je potrebno dezinficirati.
Najraširenija bolest maslina koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije, odnosno nakon berbe, je paunovo oko. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta gdje se uzgaja maslina, pa tako i na području Hercegovine.
Simptomi bolesti
Simptomi bolesti se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10 mm – 12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žutozeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama u kojima se uzgaja maslina.
Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list.
Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, npr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se uočavaju kao smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dva puta godišnje, i to u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici.
Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se potom javlja i prije spomenuto opadanje lišća koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, kako bi u jesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Bolest je prisutna i u hercegovačkim maslenicima.
Kada je najbolje obaviti zaštitu i koje pripravke koristiti?
Suzbijanje paunova oka provodi se dva puta, prema vremenu početka infekcija i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi krezoksim-metila (Sugoby) i drugih tvari, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra. Bakreni fungicidi preporučuju se za uporabu jer dobro djeluju i na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak i patula.
Prvo prskanje mora biti u jesen, i to obično nakon branja maslina, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka, nakon rezidbe.
Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Po podacima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otpornije su npr. Leccino, Pendolino i dr., a osjetljive su Ascolana i Moraiolo.
Sve ostale informacije vezane za suzbijanje ovog, ali i drugih štetnih organizama na maslini doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.