Azerbajdžan je u utorak objavio da su njegove oružane snage pokrenule “lokalne protuterorističke aktivnosti” u regiji Nagorno-Karabah kako bi vratile ustavni poredak razoružavanjem i prisiljavanjem na povlačenje tamošnjih armenskih vojnih formacija.
Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, ima pretežno etničko armensko stanovništvo i otrgnuo se kontroli Bakua početkom 1990-ih nakon rata. Azerbajdžan je vratio dijelove odmetnute regije u ratu 2020.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana objavilo je u priopćenju namjeru da “razoruža i osigura povlačenje formacija armenskih oružanih snaga s naših teritorija, (i) neutralizira njihovu vojnu infrastrukturu”, prenosi Hina.
Navelo je da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem onog što je nazvano visokopreciznim oružjem, a ne civile ili civilnu infrastrukturu u okviru “težnje za obnovom ustavnog poretka Republike Azerbajdžan”. Ministarstvo je navelo da je obavijestilo ruske mirovne snage u tom području zajedno s tursko-ruskim nadzornim centrom koji pomaže u osiguravanju poštivanja prekida vatre dogovorenog 2020. Armenija kaže da nema nikakve snage u Karabahu i da su njezini prioriteti isključivo humanitarni. Velik dio Karabaha kontroliraju etničke armenske vlasti na koje Baku već dugo vrši pritisak s ciljem da ih raspusti i razoruža.
Ruben Vardanyan, bankar i milijarder koji je do veljače bio najviši dužnosnik u upravi etničkih Armenaca u Karabahu, napisao je na platformi X, prije poznatoj kao Twitter: “Azerbajdžan je pokrenuo topnički napad velikih razmjera na Nagorno Karabah, ciljajući gradove i civile.” Reuters nije mogao odmah provjeriti tvrdnje niti jedne strane.
Baku je objavio svoju operaciju nakon što se požalio da je šest njegovih građana ubijeno nagaznim minama u dva odvojena incidenta, za što je okrivio “ilegalne armenske naoružane skupine”. Do eskalacije je došlo dan nakon što su prijeko potrebna hrana i lijekovi isporučeni u Karabah putem dvije ceste istovremeno, što je korak koji je izgledao kao da bi mogao pomoći u ublažavanju rastućih napetosti između Azerbajdžana i Armenije.
Do nedavno Baku je nametao široka ograničenja na Lachinskom koridoru – jedinoj cesti koja povezuje Armeniju s Karabahom – i nije dopuštao pomoć tvrdeći da se ruta koristi za krijumčarenje oružja. Armensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da su potezi Bakua ilegalni, a ministarstvo obrane objavilo je da je stanje na granici dvije države mirno.
