Sastanak gradonačelnika i načelnika s područja HNŽ-a, ŽZH-a i HBŽ-a s predstavnicima Saveza općina i gradova Federacije BiH održan je jučer u Širokom Brijegu. Razgovaralo se o izradi novog Akcijskog plana Saveza za 2020. godinu, Analizi pripadnosti javnih prihoda jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH koju je izradio Savez, suradnji jedinica lokalne samouprave s područja spomenute tri županije sa Savezom općina i gradova Federacije BiH, kao i o brojnim drugim značajnim pitanjima vezanim za zakonske propise koji se odnose na općine i gradove. Direktorica Saveza općina i gradova FBiH Vesna Travljanin istaknula SOG FBiH treba imati aktivniju ulogu po svim pitanjima koji se odnose na rad lokalnih zajednica jer ta udruga okuplja gradske i općinske dužnosnike iz cijele Federacije BiH. „Postoji određeni pomak kada je u pitanju suradnja naše udruge i federalnih razina vlasti. Prije nekoliko dana na sjednici predsjedništva Saveza su bili ministrica financija Jelka Miličević i premijer Fadil Novalić gdje je usuglašeno kako je potrebna veća suradnja između federalnih institucija i ovog Saveza“, kazala je Travljanin. Istaknula je da je cilj ovog sastanka pojačati zajednički rad na terenu kako bi se uvezali svi predstavnici jedinica lokalne samouprave dodavši da se samo zajedničkim djelovanjem suradnja može dignuti na višu razinu.
Viši suradnik za financije poslove Saveza općina i Gradova Gregor Jurišić je kazao da je sustav javnih prihoda u Bih je nepovoljan za jedinice lokalne samouprave i da općine i gradove dovodi u nepovoljan položaj. „Zakon o pripadnosti javnih prihoda iz 2006. godine je uzrok tome i trenutačni koeficijent od 8.42% udjela općina i gradova u prihodima od neizravnih poreza su temeljeni na javnim potrebama iz općina i gradova 2006. godine. Od te godine dogodile su se dvije promjene: razina otplate vanjskog duga je povećana od 2006. do 2017. godine za 3.8%. To je vanjski dug u čijem nastanku općine i gradovi nisu sudjelovali, a otplaćuju taj dug viših razina vlasti. Umanjenje prihoda od 2012. do 2018. godine temeljem sustava otplate ovog vanjskog duga je 260 milijuna maraka za sve općine i gradove. Druga značajna promjena je na rashodovnoj strani. Naime, od 2006. godine masovno su prenošene nove nadležnosti jedinicama lokalne samouprave , ali bez prijenosa financijski sredstava za izvršenje tih nadležnosti, što je dovelo do rasta općinskih i gradskih troškova “, kazao je Jurišić. Dodao je da je prijedlog Saveza „9.81 % umjesto 8.42% da bude koeficijent pripadnosti prihoda od neizravnih poreza. Ovo povećanje od nešto više od jedan posto bilo bi dovoljno da kompezira onaj dio sredstava koji pojede otplata vanjskog duga Federacije i poboljša pružanje usluga u jedinicama lokalne samouprave“, kazao je Jurišić.
Domaćin sastanka koji se održao u gradskoj vijećnici grada Širokog Brijega, bio je gradonačelnik Miro Kraljević koji je kazao da se načelnici i gradonaćelnici svih jedinica lokalne samouprave uglavnom slažu da je ovaj sustav fiskalne politike i način raspodjele javnih prihoda od vrha prema dolje nepravedan.
Prema riječima općinskog načelnika općine Posušje Branka Bage nepravedna raspodjela javnih prihoda se itekako osjeti. Ona konkretno za općinu Posušje znači pola milijuna maraka manje na godišnjoj razini. „Raspodjela javnih prihoda je nepravedna i nametnuta jedinicama lokalne samouprave, zajedno s različitim obavezama. I tako je od 2006. godine. Sama prihodovna strana općine Posušje je neproporcionalno rasla od nekih 17 %, dok su prihodi na razini federacije rasli i do 37% i mi to itekako osjećamo. Radimo sve što možemo da to ispravimo. Prije nekoliko dana smo razgovarali s federalnom ministicom financija Jelkom Milićiveć i premijerom Fadilom Novalićem i oni su svjesni ove situacije“, kazao je načelnik Bago. „Svjedoci smo da uprava za naizravno oporezivanje ubire sve više sredstava, a mi to u lokalnim jedinicama ne osjećamo. Nekih pomaka ima, ali on nije ni blizu pravednom sustavu“, kazao je načelnik Bago. „Što se tiče izdvanjanja za lokalnu infrastrukturu, općine izdvajaju oko 27 %, a federacija tek 3% za tu namjenu. I to ide u prilog tome da se sredstva trebaju pojačati za onoj razini gdje se stvarni život odvija“, kazao je načelnik Bago. Smatra da u Posušju najviše pati cestovna infrastruktura. „Ja sam apostrofirao problem cesta kod nas u Posušju. Mi imamo 230 kilometara cestovne mreže koje je teško u ovim klimatskim uvjetima održavati, ulaganju su stalno potrebna, a sredstva uvijek upitna. Ovo je možda najočitiji primjer gdje bi federalna razina mogla više pomoći jedinicama lokalne samouprave, mada tu je još dosta područja za urediti“, kazao je načelnik Bago.
Općine i gradovi dio su složenog sustava javne uprave preko kojeg se pruža više od 70% usluga građanima i gospodarstvu, a najmanje sudjeluju u raspodjeli sredstava koji se uprihode na višim razinama. Jučer je još jednom istaknuto kako je raspodjela prihoda od poreza na dobit i poreza na dohodak općinama i gradovima u Federaciji BiH nepovoljnija u usporedbi s raspodjelom u susjednim zemljama. Stoga je zajednička ocjena članva Saveza općina i gradova Federacije BiH je da novac treba vratiti tamo gdje ga građani naviše mogu osjetiti, a to su lokalne zajednice u kojima žive.
Radioposusje.ba
