Hoće li umjetna inteligencija doista uništiti čovječanstvo?

Upozorenja dolaze sa svih strana – umjetna inteligencija predstavlja egzistencijalni rizik za čovječanstvo i mora se zauzdati prije nego što bude prekasno.

Ali koji su to scenariji katastrofe i kako bi strojevi mogli izbrisati čovječanstvo?

Većina scenarija katastrofe počinje isto: strojevi će nadmašiti ljudske kapacitete, izmaknuti ljudskoj kontroli i odbiti da ih se isključi.

– Jednom kad dobijemo strojeve koji imaju cilj samoodržanja, u nevolji smo, rekao je stručnjak za umjetnu inteligenciju Yoshua Bengio.

Budući da ti strojevi još ne postoje, zamišljanje kako bi mogli ugroziti čovječanstvo često je prepušteno filozofiji i znanstvenoj fantastici.

Filozof Nick Bostrom pisao je o “eksploziji inteligencije” za koju kaže da će se dogoditi kada superinteligentni strojevi počnu dizajnirati vlastite strojeve.

Ilustrirao je tu ideju pričom o superinteligentnoj umjetnoj inteligenciji u tvornici spajalica.

Umjetna inteligencija dobila je zadatak da maksimizira proizvodnju spajalica i tako “pretvara najprije Zemlju, a zatim sve veće dijelove vidljivog svemira u spajalice”.

Mnogi su Bostromove ideje odbacili kao znanstvenu fantastiku zato što je zasebno tvrdio da je čovječanstvo računalna simulacija i podržavao teorije bliske eugenici.

Ipak, njegova su razmišljanja o umjetnoj inteligenciji bila iznimno utjecajna, nadahnuvši i Elona Muska i profesora Stephena Hawkinga.

Ako superinteligentni strojevi žele uništiti čovječanstvo, svakako im treba fizički oblik.

Crvenooki kiborg Arnolda Schwarzeneggera, poslan iz budućnosti da prekine ljudski otpor pomoću umjetne inteligencije u filmu “Terminator”, pokazao se zanimljivom slikom, posebno za medije.

Ali stručnjaci su odbacili tu ideju.

– Malo je vjerojatno da će ovaj koncept znanstvene fantastike postati stvarnost u nadolazećim desetljećima ako će uopće ikada postati stvarnost, napisala je skupina Stop Killer Robots u izvješću za 2021.

Međutim, skupina je upozorila da je davanje strojevima moći da donose odluke o životu i smrti egzistencijalni rizik.

Stručnjakinja za robote Kerstin Dautenhahn sa Sveučilišta Waterloo u Kanadi umanjila je te strahove.

Rekla je za AFP da umjetna inteligencija vjerojatno neće dati strojevima veće sposobnosti razmišljanja ili ih prožeti željom da ubiju sve ljude.

– Roboti nisu zli, rekla je, iako je priznala da ih programeri mogu natjerati da čine zle stvari.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.