Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da je napredak na bojnom polju “sporiji od željenog”, više od dva tjedna nakon što je počela ukrajinska protuofenziva u sklopu koje žele vratiti okupirana područja. “Neki ljudi vjeruju da je ovo holivudski film i očekuju rezultate sada. Nije. Ono što je u pitanju su životi ljudi”, poručio je za BBC.
Ukrajinske snage tvrde da su u sklopu protuofenzive dosad zauzele osam sela u Zaporiškoj oblasti na jugu i Donjeckoj oblasti na istoku zemlje. Zelenski smatra da protuofenziva ne ide lagano jer su ruske snage minirale 200.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija.
“Što god neki htjeli, uključujući pokušaje pritiska na nas, uz dužno poštovanje, napredovat ćemo na bojnom polju onako kako smatramo da je najbolje”, najavio je. Ponovio je kako postoji potreba da Ukrajina dobije sigurnosna jamstva od NATO-a dodajući kako je krajnji cilj članstvo u NATO-u.
Pozvao da se isporuče avioni F-16
Glavni tajnik obrambenog saveza ovog je tjedna jasno dao do znanja da nema plana za upućivanje poziva Ukrajini na summitu NATO-a sljedećeg mjeseca. “(Jens) Stoltenberg zna moj stav. Rekli smo im mnogo puta: ‘Nemojte nam izbijati tlo pod nogama'”, naglasio je.
Ponovo je apelirao da im se isporuče avioni F-16 američke proizvodnje. Vjeruje kako bi obuka borbenih pilota mogla početi već u kolovozu, dok bi prvi zrakoplovi mogli stići za šest ili sedam mjeseci. Zelenski je dao intervju za BBC povodom konferencije o oporavku Ukrajine s fokusom na ulogu koju privatni sektor može odigrati u obnovi njegove zemlje.
Kasnije je govorio na konferenciji koja se održava u Londonu, zajedno s britanskim premijerom Rishijem Sunakom. Ranije ove godine Svjetska banka procijenila je troškove obnove i oporavka na 411 milijardi dolara. Zelenski je istaknuo da im je podrška potrebna ne samo za oporavak nego i za transformaciju.
“Pobjede na bojnom polju su neophodne”
Rekao je da “brzi koraci” koje treba poduzeti odmah uključuju pronalaženje mjesta za život ljudi, ponovnu izgradnju uništene brane Kahovka i decentralizaciju energetske mreže. “Ali u širem smislu govorimo o transformaciji Ukrajine. Ovo je Ukrajina ne samo sa svojom energijom i poljoprivredom i industrijskim kompleksima nego i sa svojim reformama koje možemo vidjeti”, nastavio je.
Osvrnuo se i na digitalizaciju Ukrajine, ali i na pravosudne i antikorupcijske reforme. Govoreći o potencijalnom završetku rata kazao je da su “pobjede na bojnom polju neophodne” i da Ukrajina nikada neće sjesti za stol, tko god bio predsjednik u Moskvi, ako Rusija ostane na teritoriju Ukrajine.
“Bez obzira na to koliko napredovali u našoj protuofenzivi, nećemo pristati na zamrznuti sukob jer je to rat, to je besperspektivan razvoj događaja za Ukrajinu”, uvjeren je. Komentirao je premještanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju i Bidenovo upozorenje da postoji stvarna prijetnja od upotrebe nuklearnog oružja.
“Civilizirani svijet ne može tako govoriti”
“Putin je za nas opasan od 2014., kada je okupirao naš prvi teritorij. On će govoriti o uporabi nuklearnog oružja, mislim da nije spreman to učiniti jer se boji za svoj život. Ali ne postoji način na koji bih to mogao sa sigurnošću reći, pogotovo o osobi bez veze sa stvarnošću, koja je u 21. stoljeću pokrenula rat punih razmjera protiv svog susjeda”, naveo je.
Govorio je i o Putinovoj izjavi da je on sramota za židovski narod. Duboko je udahnuo, spustio glavu i nekoliko sekundi kasnije rekao da nije sasvim siguran kako odgovoriti na pitanje. “Kao da ne razumije u potpunosti svoje riječi. Isprike, ali (Putin) kao da je drugi kralj antisemitizma nakon Hitlera. Ovo govori predsjednik. Civilizirani svijet ne može tako govoriti. Ali bilo mi je važno čuti reakciju svijeta i zahvalan sam na podršci”, zaključio je.
